Nadbiskup Gallagher u UN-u: Valja ponovno izgraditi povjerenje među narodima

U trenutku kada je urušavanje povjerenja dovelo do sve većeg broja i ozbiljnosti sukoba i ratova, valja nanovo započeti graditi povjerenje kako bismo ponovno uspostavili opću stabilnost, mir i prosperitet – istaknuo je nadbiskup Paul Richard Gallagher, tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, govoreći jučer, 26. rujna, na 78. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda. U intenzivnom govoru osvrnuo se na krize koje pogađaju čovječanstvo, na ratove, poput onoga u Ukrajini, o Siriji, Sudanu, ekološkim krizama, te o oživljavanju nacionalizama i ekstremizama.

Vatikanski je predstavnik govorio o ideološkoj kolonizaciji koju je papa Franjo više puta osudio, a koja je tijekom vremena obilježila međunarodne sastanke na visokoj razini, tamo gdje se uočava tendencija pojedinih država da nametnu svoje ideje i gdje najbogatije i najmoćnije zemlje pokušavaju nametnuti siromašnijim zemljama svoje viđenje svijeta, promičući strane kulturne vrijednosti koje one ne dijele; tamo gdje se katkada čini da je vladavina prava zamijenjena zakonom jačega. 

Nadbiskup Gallagher potiče na povratak slušanju i dijalogu, kako bi se riješili sukobi i ublažila patnja čovječanstva. Ušutkavanje i isključivanje onih koji se ne slažu – objasnio je nadbiskup – potkopava samu narav globalnih multilateralnih foruma koji bi i dalje trebali odgovarati svojem primarnom pozivu mjesta istinskoga susreta i dijaloga među jednako suverenim državama.

Organizacija ujedinjenih naroda treba se vratiti na svoje početke

Dijalog, zajednička odgovornost i suradnja – tri su ključne riječi na koje je upozorio nadbiskup Gallagher, kako bi se postigao učinkoviti multilateralizam, a sve uvijek u znaku opće solidarnosti koju valja konkretno izraziti u pomoći onima koji pate, uz vladajuće koji su spremni ostaviti po strani vlastite potrebe, očekivanja i vlastite želje za suverenošću ili svemoći pred konkretnim pogledom najslabijih.

Svaka reforma Ujedinjenih naroda – primijetio je – ne smije se temeljiti prvenstveno na umnažanju sastanaka, govorā, strukturā ili institucijā, nego na tomu da ono što već postoji učini učinkovitijim i u skladu s epohom u kojoj živimo. Organizacija ujedinjenih naroda treba se vratiti na svoje početke, odnosno ponovno potaknuti koordinaciju među državama kako bi se postigli uistinu zajednički ciljevi – istaknuo je nadbiskup.

Nuklearni rizik

Ponovno ističući točke koje su za Svetu Stolicu temeljne, tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama govorio je o uporabi nuklearne energije u ratne svrhe, o kojoj je raspravu potaknuo sukob u Ukrajini, a koja je – kako je upozorio papa Franjo – više nego ikada zločin protiv dostojanstva ljudskih bića, a jednostavno posjedovanje nuklearnoga oružje je nemoralno. Kao što je već rekao u drugim prilikama, nažalost, opasnost od nuklearnoga rata je već generacijama na najvišoj razini, s nerazumnim prijetnjama uporabom nuklearnoga oružja, dok se utrka u naoružanju nastavlja bez prestanka. Svijet mora promijeniti smjer.

Papa Franjo insistira na tomu – podsjetio je nadbiskup – da konačni cilj potpunoga uklanjanja nuklearnoga oružja treba postati izazov te moralni i humanitarni imperativ. Stoga se od država traži da potpišu i ratificiraju Sporazum o zabrani nuklearnoga oružja, onaj o potpunoj zabrani nuklearnih pokusa te onaj o neširenju oružja.

Nadbiskup se osvrnuo i na izazov umjetne inteligencije, inovacije koja je sve prisutnija u životu pojedinaca i zajednica, koja zahtjeva ozbiljno etičko promišljanje o uporabi i integraciji superračunalnih sustava i procesa u naš svakodnevni život. I u tom slučaju – napomenuo je – valja potaknuti pregovore o reguliranju tog oružja, uvodeći u međuvremenu moratorij, budući da njegova uporama treba uvijek biti u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.

Umjetna inteligencija i COP28

Razvoj novih tehnologija treba biti usmjeren na ublažavanje kriza koje pogađaju svijet koji, naprotiv, valja hitno zaštititi. Velika je nepravda da su oni koji najmanje pridonose zagađenju upravo ti koji plaćaju najveću cijenu i najviše su izloženi negativnim učincima klimatskih promjena – istaknuo je nadbiskup Gallagher te stoga potaknuo međunarodnu zajednicu da se usredotoči na pozitivan rezultat na sljedećem sastanku COP28 koji će se održati u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ne svodeći rasprave o klimatskim promjenama na pitanja financiranja, koja bi mogla zasjeniti konačnu svrhu zaštite našega zajedničkog doma.

Previše oblika nepravde

Osvrnuvši se potom na ljudska prava i njihovo poštovanje, nadbiskup je upozorio na različite i brojne oblike nepravde koji pogađaju čovječanstvo, počevši od one koja pogađa prije svega nerođene, kojima je uskraćeno pravo da dođu na svijet, u nekim slučajevima zbog njihova spola ili njihovih nedostataka. Tu su zatim oni koji nemaju pristup prijeko nužnim sredstvima za dostojan život; oni koji su isključeni iz odgovarajućega obrazovanja; oni koji su nepravedno lišeni rada ili ga obavljaju u obliku ropstva; oni koji su zatočeni u neljudskim uvjetima ili su podvrgnuti torturi, ili pak oni kojima je uskraćena mogućnost iskupljenja. Nadbiskup je, osim toga, spomenuo i druge žrtve brojnih oblika nepravde, kao što su, primjerice, žrtve prisilnih nestanaka te svi oni kojima se njihova prava krše u kontekstu oružanih sukoba, dok se beskrupulozni trgovci smrću obogaćuju po cijenu krvi svoje braće i sestara.

Vjerski progoni

Pokazatelj stupnja zaštite ljudskih prava je – prema riječima nadbiskupa Gallaghera – stupanj slobode vjere ili uvjerenja u nekoj zemlji, u vrijeme u kojemu još uvijek ima progona onih koji ispovijedaju svoju vjeru u javnosti, u kojemu na brojnim mjestima gdje je vjerska sloboda vrlo ograničena i gdje postoji pravi vjerski progon koji je u porastu kada je riječ o kršćanima. Vlade su dužen zaštititi vjersku slobodu svih svojih građana – upozorio je nadbiskup.

Sukobi u svijetu; od Ukrajine do Sirije i Sudana

Među brojnim dramatičnim događajima koji su obilježili prošlu godinu, nadbiskup je spomenuo sukob u Ukrajini, ranu koja, umjesto da zacijeli, širi se i produbljuje. Uz zauzimanje brojnih zemalja koje su intervenirale kako bi pomogle Ukrajini i njezinom narodu, nije bio usklađen jednaki napor da se pronađe način za prevladavanje sukoba – sa žalošću je ustvrdio nadbiskup Gallagher dodajući kako smo daleko od dijaloga koji može otvoriti putove mira i obnove.

Nakon Ukrajine nadbiskup je spomenuo Siriju, izmučenu 12-godišnjim ratom, potresom i velikim siromaštvom, za koju Sveta Stolica, osim poticanja na ponovno pokretanje političkoga procesa pomirenja, traži da se stanovništvo ne muči međunarodnim sankcijama koje su sirijskoj Vladi nametnuli Europska unija, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Sveta je Stolica, osim toga zabrinuta i za stanje u Sudanu, te nastavlja pozorno pratiti politička zbivanja u subsaharskoj Africi te obnavlja svoje zauzimanje u promicanju mira, pravednosti i blagostanja.

Prekinuti gospodarsko i financijsko iskorištavanje

U odnosu na nepravednu dinamiku kolonijalizma, poduprtu međunarodnim gospodarskim interesima, nadbiskup Gallagher je apelirao na Ujedinjene narode da se stane na kraj svakoj vrsti gospodarskoga i financijskoga iskorištavanja te da se promiče velikodušna međunarodna suradnja puna poštovanja. Nadbiskup je pritom spomenuo Nikaragvu, dramatično stanje u Južnom Kavkazu, kao i zabrinutost zbog zbivanja u Jeruzalemu.

Na kraju je nadbiskup Gallagher, slijedeći naznake pape Franje, istaknuo da je mir dužnost, jer jedino u traženju mira i u mirnom zajedničkom životu država možemo postati uistinu ujedinjeni narodi, u samo jednoj ljudskoj obitelji.