Traži

Vatican News
Nadbiskup Gabriele Giordano Caccia, stalni promatrač Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda Nadbiskup Gabriele Giordano Caccia, stalni promatrač Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda 

Nadbiskup Caccia: Potrebno obnovljeno zauzimanje što se tiče siromaštva, okoliša i terorizma

U tri izlaganja na 75. zasjedanju Opće skupštine Organizacije ujedinjenih naroda, stalni promatrač Svete Stolice istaknuo je važnost cjelovitoga pristupa kako bi se iskorijenilo siromaštvo, očuvalo sve stvoreno i prekinuo međunarodni terorizam

Isabella Piro; Ariana Anić - Vatikan

Iskorjenjivanje siromaštva, borba s klimatskim promjenama i suzbijanje međunarodnoga terorizma, bile su teme o kojima je nadbiskup Gabriele Giordano Caccia, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima, govorio u tri odvojena izlaganja održana 12. i 13. listopada u New Yorku, u okviru 75. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Problem siromaštva – kazao je prije svega nadbiskup – i dalje je jedan od najvećih globalnih izazova našega vremena, i to toliko da je broj siromašnih stalno neprihvatljivo velik.

Osim toga, društveno-gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19 još otežavaju stanje, uz opasnost da će do kraja godine 100 milijuna ljudi završiti u krajnjem siromaštvu, dovodeći tako, prvi put nakon više desetljeća, do porasta stope siromaštva na općoj razini. I ne samo to – istaknuo je nadbiskup Caccia – gubitak posla, nedostatak mogućnosti i neodgovarajuća društvena zaštita, čimbenici su koji pridonose siromaštvu, većoj nejednakosti i isključivanju.

Nadbiskup je stoga prije svega istaknuo važnost obrazovanja, koje je – kako je rekao – jedan od bitnih čimbenika u pomoći obiteljima i zajednicama da iziđu iz siromaštva. Nažalost, pandemija je negativno utjecala i na to područje, toliko da se drastično povećao broj djece koja prekidaju školovanje. Druga bitna točka koju je istaknuo stalni promatrač Svete Stolice jest suzbijanje farmaceutskoga siromaštva, odnosno nijekanja pristupa liječenju i najosnovnijim lijekovima. Riječ je o čimbeniku koji – kako je rekao nadbiskup Caccia – svakoga dana povećava uvojnicu isključenosti i nejednakosti koja ide usporedno sa siromaštvom te siromašne čini još nevidljivijima.

Iskorjenjivanje siromaštva zahtijeva cjeloviti pristup, odnosno jedinstvo među monetarnim mjerama i globalnim politikama koje promiču gospodarstvo i razvojni model u kojemu je u središtu ljudsko biće, posebno siromašni. Iskorijeniti siromaštvo znači dopustiti svim muškarcima, ženama i djeci da budu dostojni čimbenici vlastite sudbine, primjenjujući konkretne mjere koje jamče uključivanje isključenima, promicanje posljednjih te opće dobro.

U drugom se izlaganju nadbiskup Caccia osvrnuo na očuvanje okoliša, koje –kako je rekao – zahtijeva jedinstveni odgovor međunarodne zajednice, utemeljen na suglasnosti i zajedničkom zauzimanju, jer danas se živi u međuovisnom svijetu koji od nas traži da razmišljamo o zajedničkom projektu. Zbog toga međunarodna zajednica treba raditi na tri razine. Na prvoj je smanjenje emisije stakleničkih plinova koja je u porastu na općoj razini, a u tom je smislu važno razviti obnovljive izvore energije koji će biti potpuno dostupni, zatim promicati modele održive proizvodnje i potrošnje, te ublažiti klimatske promjene rabeći načelo razboritosti.

Na drugom je mjestu nadbiskup istaknuo da je potrebno ojačati društveno-gospodarske strukture pojedinaca i zajednica, povećavajući njihovu 'otpornost' kako bi se spriječile, ili svele na najmanju mjeru, negativne posljedice koje mogu prouzročiti klimatske promjene. Na trećoj je razini hitno potrebno smanjenje opasnosti od katastrofa povezanih s pretjeranim kišama, poplavama, odronima, povišenjem razine mora i sušom. Međutim, osim „tehničkih rješenja“, nadbiskup je istaknuo da se ne smije zaboraviti ljudsko lice klimatskih promjena, a to su djeca, žene i muškarci.

Zbog toga je borba protiv klimatskih promjena pitanje pravednosti i moralni imperativ – istaknuo je nadbiskup te objasnio – jer podrazumijeva borbu protiv siromaštva, nejednakosti, društvene nepravde, te svih drugih nevolja koje pogađaju život ljudi, posebno u siromašnim zemljama. Zaštita okoliša i promicanje dostojanstva ljudske osobe moraju ići istim korakom – napomenuo je nadbiskup Caccia.

Što se pak tiče međunarodnoga terorizma, stalni je promatrač Svete Stolice u trećem izlaganju istaknuo da on vrijeđa ljudsko dostojanstvo i krši temeljna ljudska prava, te da ga nijedan ideološki, politički, filozofski, rasni, etnički ili vjerski razlog neće nikada moći opravdati. Za suprotstavljanje takvoj pojavi potrebni su visoki standardi koji uzimaju u obzir pravnu državu, temeljna ljudska prava i svesrdno prianjanje međunarodnom pravu.

Nadbiskup je pritom spomenuo probleme koji nastaju kada protuterorističke mjere postanu prepreka legitimnoj humanitarnoj pomoći, koja je često životno važna za mnoge narode. Stoga je bitna multilateralna suradnja koja se treba temeljiti na četiri stožera Globalne protuterorističke strategije, odnosno na suočavanju s prilikama koje podupiru širenje terorizma; na njegovu sprječavanju i suzbijanju; na jačanju uloge Ujedinjenih naroda; te jamčenju poštovanja ljudskih prava i pravne države. Osim toga, veću pozornost valja posvetiti cyber terorizmu i neprimjerenoj uporabi digitalne tehnologije od strane terorista.

Stalni promatrač Svete Stolice istaknuo je također da valja podupirati toleranciju prema manjinama i njihovo uključivanje kroz temeljito promicanje prava na slobodu savjesti, te vjersku slobodu, jer nepoštovanje tih sloboda može potaknuti uspostavljanje sredine sklone nasilju i ekstremizmu. Stoga valja ohrabriti pozitivno i smjerno razlikovanje između političkog i vjerskog područja, kako bi se očuvala i vjerska sloboda svih ljudi, i nezamjenjiva uloga religije u oblikovanju savjesti i etike u društvu – potaknuo je na kraju nadbiskup Caccia. 

15 listopada 2020, 15:31