Prof. Carriquiry: Latinska Amerika traži odgovor na tešku krizu
Roberta Gisotti; Mate Žaja – Vatikan
U predavanju naslovljenom „Što se događa u Latinskoj Americi?“ prof. Carriquiry usredotočio se na izrazito veliku nejednakost, rašireno siromaštvo, korupciju koja sve više uzima maha i krizu političkih ideologija, čimbenike koji su doveli do aktualnih prosvjeda i uličnoga nasilja.
Pošavši od tog jednostavnog pitanja, Carriquiry je dao dubinsku analizu društveno-političke i kulturne krize, koja, čini se, ujedinjuje aktualnu situaciju u Latinskoj Americi s velikim društvenim nejednakostima na cijelom svijetu. Također je rekao da je politička i intelektualna rasprava u Latinskoj Americi dala malobrojne rezultate, odnosno samo nekoliko razumnih i uvjerljivih odgovora. Financijske, političke i intelektualne elite tih zemalja – napomenuo je – nisu bile u stanju pratiti i razumjeti što se događalo, što će se dogoditi i što se događa sada. Iz tog je razloga Crkva u Latinskoj Americi pozvana razlučiti znakove vremena u pažljivom osluškivanju stvarnosti, na što poziva papa Franjo.
Osim toga, prof. Carriquiry je kazao da prosvjedi u Latinskoj Americi proizlaze iz siromaštva, nejednakosti i korupcije koja je uvelike utjecala na medije i pravosuđe i u koju su bili upleteni državni organi, politički vođe te javna i privatna poduzeća. To je rezultiralo mješavinom često nekontroliranoga bijesa naroda i potkopavanjem vjerodostojnosti vlasti, tehnokratskih elita, oružanih snaga i poduzeća. Istaknuo je također da tamošnje političke stranke prolaze kroz krizu identiteta te se i dalje oslanjaju na neoliberalnu ekonomsku politiku, bez obzira na štetu koju je do sada uzrokovala.
Tajnik Papinske komisije za Latinsku Ameriku primijetio je da se i lijeve i desne stranke na tom području ne uspijevaju otarasiti svojih istrošenih ideologija. Iz tog razloga prosvjednicima nedostaju vjerodostojni čelnici, stranke i modeli koji bi im mogli dati usmjerenje – rekao je te napomenuo da su ljudi umorni od autoreferencijalnih korporacija i političara kojima su važniji vlastiti interesi nego opće dobro i kojima nedostaje gorljivosti za vlastiti narod, posebice za malene i bespomoćne.
Našim su zemljama potrebni veliki ciljevi i državne politike koje načelno ne ovise o političkim i gospodarskim interesima koji se mijenjaju s promjenom vlasti – istaknuo je Carriquiry, dodavši da je Crkva pozvana u tome imati odgojnu ulogu te promicati istinsko pomirenje i demokratizaciju. Pozvao je, osim toga, da se ne izgubi iz vida san o ujedinjenju latinskoameričkih zemalja, tzv. „Patria Grande“, kako bi se postigli dostojanstveniji životni uvjeti za sve narode na tom području, izvan istrošenih začaranih krugova ultraliberalnog tehnokratskog neokapitalizma i autokratskog etatističkog socijalizma.
Na dvjestotu godišnjicu neovisnosti latinskoameričkih zemalja moramo imati na umu da je ta integracija nužan uvjet kako bismo danas potvrdili svoju neovisnost protiv svih prijetnji novih oblika ekonomske, kulturne i ideološke kolonizacije koji već prijete dobru naših naroda – rekao je profesor te napomenuo da je zbog toga potrebna nova prisutnost katolika u politici, o kojoj će Papa razgovarati s više od 3000 mladih ekonomista, poduzetnika i socijalnih radnika, pozvanih u Asiz od 26. do 29. ožujka.
Nova prisutnost – kako je napomenuo Papa – koja ne podrazumijeva samo nova lica u predizbornim kampanjama, već prije svega nove metode koje omogućuju stvaranje istodobno kritičkih i konstruktivnih alternativa. Alternativa koje uvijek traže moguće dobro, čak i ako je skromno. Fleksibilnih alternativa, ali s jasnim kršćanskim socijalnim identitetom. Za to je potrebno ponovno cijeniti naše ljude i građanske pokrete koji izražavaju njihovu vitalnost, njihovu povijest i njihove najautentičnije borbe – kazao je tajnik Papinske komisije za Latinsku Ameriku.
