Nadbiskup Auza: Odgovornost prema siromašnima moralna je dužnost
Giada Aquilino; Ariana Anić - Vatikan
Loše upravljanje lancima hrane i neodgovarajući modeli potrošnje i proizvodnje, težnja prema „kulturi oružja“ umjesto inicijativa pomoći i razvoja, želja za nametanjem mnogima volje nekolicine – tim je riječima nadbiskup Bernardito Auza, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima, izrazio zabrinjavajuće težnje s kojima se treba suočiti na međunarodnoj razini kako bi se ukinula glad te svakom muškarcu, ženi i djetetu zajamčio svagdašnji kruh.
U izlaganju o poljoprivrednom razvoju, prehrambenoj sigurnosti i ishrani, na 74. općoj skupštini Ujedinjenih naroda održanoj 11. listopada, apostolski je nuncij istaknuo da danas ima i više nego dovoljno hrane za sve ljude, ali posljednji izvještaj Ujedinjenih naroda – istaknuo je – pokazuje vrlo zabrinjavajuće podatke. Procjenjuje se, naime, da je 2018. godine oko 821 milijun ljudi, odnosno otprilike jedna od devet osoba u svijetu, rezultirala neishranjena, uz povećanje neishranjenosti u gotovo cijeloj Africi i Južnoj Americi. Osim toga, – dodao je nuncij – iste je godine 49 milijuna djece mlađe od 5 godina pogođeno akutnom pothranjenošću.
Odgovornost prema siromašnima, gladnima i zaboravljenima, moralna je dužnost – istaknuo je nadbiskup Auza podsjećajući na riječi pape Franje u prošlogodišnjoj poruci za Svjetski dan hrane, u kojoj je napomenuo da siromašni od nas očekuju djelotvornu pomoć kako bi se oslobodili bijede, te da je XXI. stoljeće zabilježilo velike korake naprijed na području tehnike, znanosti, komunikacije i infrastrukturā, ali jednaki napredak nije postignut u humanosti i solidarnosti prema onima koji žive u teškim prilikama.
Dok prehrambena nesigurnost i nedostatak hrane i dalje uzrokuju neishranjenost i glad u brojnim područjima svijeta, u drugim krajevima pak – primijetio je stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima – pretjerana ishrana i nezdrava dijeta, uz posljedice kao što su pretilost i potencijalno smrtonosne bolesti, i dalje su, kako pokazuju međunarodne studije, glavni uzroci smrti.
Nadovezujući se na Papin govor u Svjetskom programu za hranu Ujedinjenih naroda (WFP), u prigodi pohoda toj ustanovi u lipnju 2016. godine, nadbiskup je primijetio kako razne specifične programe za ishranu, kao i druge razvojne projekte, priječe političke odluke, izopačene ideologije i neprobojne carinske prepreke, dok trgovina oružjem ne nailazi na njih.
Upravo je papa Franjo upozorio na to kako oružje danas kruži u drskoj i gotovo apsolutnoj slobodi u više dijelova svijeta; na taj se način hrane ratovi, a ne osobe. To je neprihvatljivo – istaknuo je nadbiskup Auza – i treba potaknuti na djelovanje. Osim što treba biti moralna dužnost, jamčenje prehrambene sigurnosti treba jednako tako biti glavni čimbenik za promicanje međunarodnoga mira i sigurnosti, za suprotstavljanje kulturi nasilja koja je često u temelju kulture oružja, koju pak podupire dopuštena i nedopuštena trgovina. Nadbiskup je stoga izrazio želju da se borba protiv gladi temelji na partnerstvima koja će ići zajedno u istom smjeru, radeći za opće dobro i uključujući lokalne zajednice.
