Struktura stanovništva RH prema vjeri
Marito Mihovil Letica - Zagreb
Često se može čuti i pročitati kako propagatori objektivnosti i neupitnosti podataka dobivenih kvantitativnim istraživanjima kažu da ʺbrojke nikad ne lažuʺ. Javljaju se i suprotstavljena stajališta, koja osporavaju neupitnu objektivnost statistike, pa i sámu njezinu vjerodostojnost. Ne bismo smjeli biti tako odrješiti i isključivi jer statistički nam podatci umnogome pomažu, ali ostaje nepobitna činjenica da se njima prečesto manipulira u javnoj sferi, posebice u politici i novinarstvu.
U drugoj je polovici rujna Državni zavod za statistiku napokon objavio službene rezultate prošlogodišnjega popisa stanovništva, uz popratno izvješće. Najprije u oči upada ne samo zabrinjavajući nego i alarmantni podatak da je u odnosu prema prošlome popisu stanovništva, iz 2011. godine, Hrvatska izgubila 413 tisuća stanovnika, što iznosi oko 10 %.
O strukturi stanovništva prema vjeri čitamo na mrežnim stranicama Državnoga zavoda za statistiku da je ʺkatolika 78,97 %, pravoslavaca 3,32 %, muslimana 1,32 %, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 %, dok se 1,72 % osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeriʺ. S obzirom na to da je katolika prema popisu iz 2011. bilo 86,28 %, sadašnjih 78,97 % mogli bismo ocijeniti kao znatan pad udjela katolika u ukupnome stanovništvu Republike Hrvatske.
Ali u rezultatima popisa iz 2021. nalazimo i na kategoriju ʺostali kršćaniʺ, kojih je 4,83 %, te dalje čitamo napomenu: ʺU ostale kršćane uključeno je 96,47 % osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnili kao kršćani, a od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26 % izjasnilo da pripada Katoličkoj Crkvi […]ʺ. Iz toga proizlazi da jedan dio stanovništva koji su se izjasnili kao katolici, nisu svrstani u kategoriju ʺkatoliciʺ, nego u kategoriju ʺostali kršćaniʺ.
Stvari treba nazvati pravim imenom jer eufemizmi nerijetko doprinose zamagljivanju stvarnosti i istine. Ovdje je riječ ili o diletantizmu ili o svjesnoj provokaciji. Trećega nema, ili ʺTertium non daturʺ. Vjerojatnije je riječ o prvome, da je popis izveden neznalački i traljavo, bez poznavanja elementarne logike, konkretno dosega i sadržaja pojmova koje razmatraju, popisuju i mjere, kao i odnosâ između tih pojmova. Čudi da nisu uz pojam ʺkatolikʺ uveli i ʺrimokatolikʺ, pa bi u kategoriji ʺkatolikʺ bio još manji postotak stanovništva.
Popisivači su dvostrukostima i inim višestrukostima, stavljajući jedan uz drugi međusobno podređene odnosno nadređene pojmove, izazvali zbunjenost među popisivanim stanovništvom. Ogledan je primjer Zmijavaca kraj Imotskoga: tamo je prema popisu iz 2011. bilo 97,66 % katolika, a 2021. ih ima 35,79 %. Dakle, prema službenoj je statistici udio katolika tobože gotovo trostruko manji nego prije deset godina. A mjerodavnici iz Državnoga zavoda za statistiku pokušavaju obraniti neobranjivo te u javnosti i dalje objašnjavaju da su sve radili prema pravilima struke te da ni u čemu nisu pogriješili.
Poštovani slušatelji Vatikanskoga radija, u sljedećemu prilogu, za sedam dana, bit će riječi o sadržaju, opsegu i međusobnim odnosima pojmova ʺkršćaninʺ, ʺkatolikʺ, ʺpripadnik Katoličke Crkveʺ, ʺrimokatolikʺ i ʺgrkokatolikʺ.
