Dr. Rok Čivljak: Zdravstveni djelatnici moraju utješiti, pružiti oblik očinske skrbi poput sv. Josipa
Dr. dr. doc. dr. sc. prim. Čivljak predstavljao je Hrvatsko katoličko liječničko društvo u nekoliko međunarodnih tijela koji su zasjedali krajem rujna u Rimu. Među njima je bio i sastanak Svjetske asocijacije katoličkih liječničkih društava, koja nagodinu priprema svjetski kongres koji se održava svake četiri godine. Kako je rekao dr. Čivljak:
Odlučeno je da se kongres održi u rujnu iduće godine u Vatikanu. Iako je do sada bila praksa da se svake četiri godine kongres održi na drugome kontinentu ispalo je da je svima praktičnije okupiti se u Rimu, Vatikanu. Na tom kongresu sudjeluju brojni predstavnici različitih katoličkih organizacija pa i Svete Stolice.
Dr. Čivljak bio je prisutan i zajedno sa sudionicima kongresa Papinske akademije za život na audijenciji s Papom. Tada je Sveti Otac među ostalim pozvao na preuzimanje odgovornosti za ozbiljna stanja u kojima se drugi nalaze te da se kao prioritet stavlja pomoć kontinentima koji imaju hitne potrebe poput nedostatka cjepiva protiv bolesti COVID-19, ali i pitke vode i hrane.
Sveta Stolica je do sada objavila više dokumenata vezanih uz COVID-19, a Hrvatsko katoličko liječničko društvo također je objavilo nekoliko članaka i izjava u proteklih godinu dana. Pitanjem cjepiva i cijepljenja, Sveta Stolica i Papinska akademija za život objavila je nekoliko dokumenata i prije pandemije. No jedan od važnih dokumenata je objavljen u prosincu 2020. godine, Bilješka o moralnosti upotrebe nekih cjepiva protiv COVID-19, kojom je papa Franjo istaknuo važnost provođenja prevencije ove bolesti u svijetu, korištenja cjepiva kao za sad učinkovite i dostupne metode prevencije ove bolesti, ali je isto tako naglasio da cjepiva i svi drugi oblici liječenja i prevencije COVID-19 ne smiju biti ekskluziva samo bogatih, već da se pravednom raspodjelom cjepiva po svijetu i razumnim cijenama, koje je apelirao proizvođače cjepiva, omogući da ne samo bogati i napredni Zapad omogući prevenciju ove bolesti, već svi krajevi svijeta pa i oni najsiromašniji.
Pandemija je bila jedna od poticaja za proglašenje Godine sv. Josipa, rekao je u razgovoru dr. Čivljak, koji je govorio o povezanosti apostolskog pisma pape Franje Patris Corde i liječničkog poziva.
Pandemija nam je na neki način pomogla da shvatimo važnost onih ljudi koji daleko od očiju javnosti, kao što je skroman i samozatajan bio i sv. Josip, svakodnevno iskazuju u kreposti strpljivosti, ulijevaju drugima nadu i potiču na suodgovornost. Ovo pismo na neki način kao da govori o zdravstvenim djelatnicima, mnoštvu skromnih i samozatajnih ljudi koji su s jedne strane odabrali veoma zahtjevnu profesiju do koje se ne dolazi lako. Nije lako postati liječnikom, medicinskom sestrom, magistrom farmacije ili stomatologom, potom se cijeli život usavršavati da bi odgovorno i savjesno radili svoj posao, a u konačnici i cijeli život služiti čovjeku u njegovim najtežim trenutcima. U trenutcima bolesti, patnje, stradanja i umiranja. No zdravstveni radnici ne brinu samo o svojim bolesnicima. Kada se vi suočite s jednim bolesnikom, vi ste na neki način izloženi cijeloj njegovoj obitelji, svim ljudima koji ga okružuju i postajete fokus interesa i nade brojnih drugih ljudi koji okružuju svakog bolesnika. Sve te osobe također morate utješiti, zbrinuti na neki način i naći za njih topli savjet ili toplu riječ, radite na način da pružate jedan oblik očinske skrbi, kakvu je pružao i sv. Josip.
Hrvatsko katoličko liječničko društvo nedavno je slavilo i 30 godina postojanja. Obilježili su to u Nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke kako bi se okrenuli Bogu, razlog zbog kojeg su osnovali i društvo, rekao je dr. Čivljak. Danas, HKLD okuplja preko 1200 liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika.
Osnovna je zadaća Hrvatskog katoličkog liječničkog društva promicanje kršćanskih načela o zaštiti zdravlja naroda i čuvanju ljudskoga života od začeća do prirodne smrti. Mi smo drugi dio naše proslave (obljetnice) obilježili upravo na blagdan sv. Kuzme i Damjana, koji su suzaštitnici našega Društva. Bili su braća liječnici i ljekarnici koji su ozdravljali ne samo tijela, već i duše te tako uspjeli privući mnoge pogane i na taj način promicali kršćanstvo upravo kroz svoju struku. Danas oni nama služe kao primjer kako liječnici mogu biti vjerna slika Spasitelja koji ozdravlja ljudska tijela, ali i iz razloga da bi pridobio njihove duše. Mi smo kao članovi Društva pozvani slijediti primjer sv. Kuzme i Damijana te u bolesnicima o kojima skrbimo vidjeti ne samo bolest i umiranje, već i dušu koja vapi za spasenjem. Često su upravo posljednji likovi koje naši bolesnici gledaju u posljednjim trenutcima ovozemaljskog života baš lica liječnika i medicinskih sestara prije nego ugledaju lik vječnoga Spasitelja. To jest zdravstvenim radnicima ponekad teško, no ovu ulogu koju nam je dao Gospodin moramo s ponosom obavljati i držati se svih onih načela koji je statut HKLD-a odredio.
