Migranti: nastavljaju se dolasci u Bosnu dok je ulazak u EU sve teži

Migrantska kriza na granici između Poljske i Bjelorusije ponovno je usmjerila pozornost na takozvanu balkansku rutu, rutu koju često koriste oni koji, uglavnom iz Afganistana, Pakistana i Sirije, pokušavaju doći do Europske unije u potrazi za boljom budućnošću.

Među zemljama za prolazak je i Bosna i Hercegovina, koja također ovih dana doživljava ozbiljnu institucionalnu krizu između dva entiteta, srpskog i hrvatsko-bošnjačkog, koji čine državu nastalu Daytonskim sporazumom iz 1995. godine. "Bosna i Hercegovina je tri godine pogođena fenomenom migracija duž balkanske rute, a stvorene su i daljnje napetosti unutar zemlje", objašnjava za Vatican News Daniele Bombardi, koordinator talijanskog Caritasa u Sarajevu. “Ono što se ovih dana događa između Poljske i Bjelorusije je ono što se dogodilo i ono što se događalo proteklih godina između BiH i Hrvatske ili između Srbije i Mađarske. Posljednjih godina vrlo često viđamo da Europska unija u zemljama istočne Europe pokušava izgraditi zidove, napraviti utvrdu u koju je migrantima zabranjen ulazak".

Nedostojanstveni uvjeti

“Ljudi stalno pristižu”, naglašava Bombardi, “jer žele stići u Europsku uniju, ali to postaje sve teže. Stoga se zaustavljaju u zemljama koje imaju poteškoća jer su krhke i nemaju sustave koji bi mogli jamčiti dostojanstveno prihvaćanje”. Ljudi koji stignu pred vrata EU nemaju namjeru zaustaviti svoje višetjedno putovanje. "Tražiti od Bosne i Hercegovine ili Bjelorusije ili Srbije da zadrže migrante na vlastitom teritoriju gotovo je utopija, jer nitko od njih ne želi ostati preblizu Europskoj uniji da odluči ne nastaviti dalje", objašnjava Bombardi, "pa cijeli ovaj mehanizam stvara dalje napetosti, koje s vremena na vrijeme plaćaju, nažalost, sami ljudi, sami migranti koji su prisiljeni, kao što smo vidjeli posljednjih dana, spavati na otvorenom i umirati od hladnoće”.

Zalaganje Caritasa i civilnog društva

U tom kontekstu, reakcije stanovništva u Bosni su dvojake. “Tamo gdje vlada kaos - a u BiH postoji par mjesta poput bihaćkog područja gdje nije moguće upravljati migracionim fenomenom - raste i nezadovoljstvo i neprijateljstvo lokalnog stanovništva koje vidi nove prisutnosti na teritoriju i boji se, dajući povoda mnogim antiimigrantskim političarima da pojačaju svoju ksenofobičnu retoriku”, nastavlja koordinator Caritasa. S druge strane, "na mjestima gdje su prihvatni mehanizmi uređeniji i bolje organizirani, lokalno stanovništvo je i manje neprijateljsko". "Ja sam u Sarajevu gdje je uz sve poteškoće, međutim, sustav prijema malo uređeniji i nema neprijateljstva koje je prisutno drugdje". “I mi, kao i Caritas, doživljavamo najteže prepreke tamo gdje je hitan slučaj i kompliciran kontekst”, zaključuje. "Tamo gdje je, s druge strane, moguće graditi i upravljati redovitim uslugama, redovitim prihvatom, moguće je dati još čovječnije lice prihvaćanja od strane zajednica koje ugošćuju te migrante".

(Vatican News – mr – bj)