Traži

Vatican News
Etiopija. Plavi Nil i brana GERD Etiopija. Plavi Nil i brana GERD  (AFP or licensors)

Brana na Nilu. Ponovno pokrenut dijalog između Etiopije, Egipta i Sudana

Etiopija, Egipat i Sudan ponovno su započeli pregovore oko brane koju je Etiopija izgradila na Plavom Nilu, rijeci vrlo važnoj za dvanaestak afričkih država koje ovise o njegovoj vodi

Elvira Ragosta - Vatikan; Ivana Čičmir - Split

Velika etiopska brana Gerd izgrađena na Modrom Nilu, ponovno je u središtu pregovora između Etiopije, Egipta i Sudana. Dijalog je nastavljen, nakon što je mjesecima bio blokiran, u nedjelju, 3. siječnja, videokonferencijskim sastankom u nazočnosti dužnosnika iz Južne Afrike, zemlje nositeljice rotirajućeg predsjedništva Afričke unije. Kairo i Kartum boje se za vlastitu opskrbu vodom te žele pravno obvezujući sporazum, posebno o upravljanju branama i punjenju spremnika. Daljnji bilateralni razgovori između država nastavit će se sa stručnjacima i promatračima, s obzirom na novi sastanak koji bi se trebao održati u nedjelju, 10. siječnja – navodi se u priopćenju sudanskog Ministarstva navodnjavanja i voda.

Etiopija smatra da je velika brana nužna za proizvodnju električne energije te jamči da neće biti značajnih promjena u protoku Nila. Tri su razloga koja su dovela do nedostatka dijaloga između triju zemalja prethodnih mjeseci. Prvi je taj što stranke nisu mogle postići dogovor te nije bilo moguće nastaviti pregovore; drugi je povezan s tranzicijom na razini američke predsjedničke administracije, a Sjedinjene Države su bile među glavnim posrednicima u sporu; a potom i zato što je Etiopija bila umiješana u krvavi unutarnji sukob koji je zahvatio pokrajinu Tigre (Tigray) – objasnio je Marco di Liddo, analitičar iz Centra za međunarodne studije.

Analitičar je također istaknuo problem koji se tiče razina i vremena punjenja brane. Tako, primjerice, zemlje u dolini, poput Sudana i Egipta, zahtijevaju da brana ne bude potpuno napunjena s postupnim punjenjem kako se ne bi ugrozila opskrba vodom u donjem dijelu Nila. Etiopljani poriču probleme te vrste i žele brzo napuniti branu na najvišu moguću razinu kako bi nastavili sa svojim nacionalnim projektima navodnjavanja i hidroelektrične proizvodnje.

Egipat i Sudan brine količina vode koja bi mogla teći ili ne bi tekla na njihovim područjima. Egipat s oko 100 milijuna stanovnika ovisi o vodama Nila za 97%, i to za pitku vodu, kao i za vodene izvore potrebne za poljoprivredu. Slična je zabrinutost i Sudana koji se nada da će brana riješiti problem masovnih i štetnih poplava pretrpljenih prošlog ljeta, ali se i boji velikog rizika za milijune ljudi u nedostatku obvezujućeg sporazuma. U slučaju Sudana moramo razmotriti i politički kontekst – rekao je analitičar Di Liddo – Ne smijemo zaboraviti da je to zemlja koja je tek na početku političke tranzicije koja uključuje različite sudionike, među kojima su manjinske etničke skupine iz ruralnih pokrajina najviše pogođenih utjecajima izgradnje brane, kao i iznimnih klimatskih događaja.

Sa svojih 6000 kilometara Nil je važan izvor vode i električne energije ne samo za Etiopiju, Egipat i Sudan; naime, dvanaestak država ovisi o njegovim vodama. Kad bi se tok Nila promijenio, to bi sigurno imalo golem utjecaj na budući razvoj svih zemalja kojima protječe ta velika rijeka. Etiopska, kako ju nazivaju, renesansna brana, infrastruktura je s kojom čovjek još uvijek pokazuje kako njegovi inženjerski radovi mogu promijeniti tijek čitavih civilizacija i društava – zaključio je Di Liddo.

06 siječnja 2021, 16:20