Traži

Vatican News
Zdravstvena skrb za migrante Zdravstvena skrb za migrante  (ANSA)

Ne smijemo zaboraviti cilj globalne zdravstvene zaštite

Potrebno je još deset godina do 2030. godine koju su Ujedinjeni narodi odredili kao godinu postizanja ciljeva održivog razvoja, a nakon pandemije još je teže ispuniti zadatak koji se odnosi na globalnu zdravstvenu zaštitu.

Fausta Speranza, Ivica Hadaš - Vatikan

Potrebno je još deset godina do 2030. godine koju su Ujedinjeni narodi odredili kao godinu postizanja ciljeva održivog razvoja, a nakon pandemije još je teže ispuniti zadatak koji se odnosi na globalnu zdravstvenu zaštitu. Broj ljudi se u teškoćama na poseban se način umnožio, te su sada svi obavezni razmišljati o zdravstvenim sustavima u svijetu, na siromašnim područjima gdje ih nedostaje i na bogatima gdje je rizik da zdravlje postane pitanje moći, na štetu svih u Europi kojima je priznato pravo na zdravlje.

Polovica svjetskog stanovništva može računati samo na pet posto globalne zdravstvene potrošnje, dok samo devet od 49 zemalja s niskim prihodima mogu svojim građanima osigurati osnovne zdravstvene usluge. Još prije pandemije, Ujedinjeni narodi objavili su da se u zemljama s visokim primanjima oko 270 dolara po osobi trošilo za zdravlje njihovih građana; u najsiromašnijim zemljama to nije dosezalo ni 20 dolara, te da su milijuni ljudi bili bez ikakve zdravstvene skrbi. Radi se o podacima koji su objavljeni na Susretu na visokoj razini o univerzalnoj zdravstvenoj skrbi koji se održao, na razini šefova država i vlada, 23. rujna 2019. godine, na kraju Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Postavlja se pitanje kakvi će biti podaci ako se susret održi u rujnu ove godine, točno deset godina do 2030. godine koja je određena za postizanje takozvanih milenijskih ciljeva.

Dok su Ujedinjeni narodi tražili od vlada da na odgovarajući način ulažu u zdravstvene usluge, došla je pandemija i na strašan način stavila to pitanje u središte rasprave. Kriza još nije gotova, no važno je ne zaboraviti Globalni akcijski plan, dokument koji je predstavljen prije godinu dana, koji je nadišao analize kako bi predložio uistinu globalan akcijski plan, koji podrazumijeva uključivanje svih posebnih agencija Ujedinjenih naroda za globalnu zdravstvenu zaštitu. U listopadu 2018. godine, na poticaj vlada Njemačke, Norveške i Gane, 12 glavnih posebnih agencija Ujedinjenih naroda, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, Svjetsku banku i UNICEF, dogovorile su plan za povećanje zajedničkih ciljeva i poticanje učinkovitosti zahvata.

Prepoznajući veliku udaljenost koju treba premostiti kako bi se postigao ambiciozan cilj razvoja zdravstvene skrbi, te su organizacije istaknule sedam glavnih pitanja u odnosu na koja treba ubrzati korak. Nije slučajno što se u engleskoj radnoj terminologiji opisuju kao „accelerators“, odnosno ubrzivači. Tih sedam pitanja o kojima se govori pokrivaju makro područja kao sustav financiranja zdravlja ili više tehničkih tema kao što je istraživanje za poticanje inovacija i proizvodnje novih lijekova. Nit koja ih povezuje jest potreba pojednostavljenja međunarodne birokracije kako bi bili brži i opremljeniji u pružanju potpore vladama i stanovništvu.

Pandemija je pogoršala situaciju i upozorila da je hitno potrebno intervenirati na nekoliko razina. Učinkovitost plana, nakon strašnog utjecaja zaraze bolesti Covid-19 i gospodarskih posljedica, treba ići pod ruku s obnovljenom političkom voljom, ne samo s agencijama, nego s cijelom međunarodnom zajednicom, kako bi se napokon promijenio sustav. U međuvremenu, pandemija je istaknula odstupanja i među različitim zdravstvenim sustavima bogatoga Zapada, dok bi zdravlje trebalo biti dobro svih – rekao je u razgovoru za našu radijsku postaju Vicenzo Costigliola, predsjednik Europske liječničke udruge i istaknuo – U samoj Europskoj uniji ne postoji europski zdravstveni sustav, nego mnogi različiti i svaki se oslanja na različite pristupe.

Bitna razlika je u pretpostavci da se svima mora pružiti zdravstvena skrb ili se treba brinuti da se zdravstvena skrb osigura radnicima i drugim građanskim slojevima – rekao je Costigliola i protumačio – U međuvremenu, dok su zemlje Istočne Europe pokušavale ujednačiti svoj sustav s minimalnim europskim standardom, zdravstveno osiguranje posvuda se raširilo, slijedeći pristup Sjedinjenih Američkih Država. Pandemija je sigurno pobudila pozornost na to pitanje i na Starom se kontinentu treba vratiti razmišljanju o jedinstvenom europskom zdravstvenom sustavu.

Naime, potrebna je jedinstvena europska organizacija, a to je bilo očito kada su razne zemlje morale dati odgovor na zarazu koronavirusom i to su učinile na različite načine, jer nije bilo ujednačenosti koja bi omogućila zajednički odgovor – rekao je Costigliola i napomenuo – Osobito u budućnosti, jedinstven bi odgovor morao biti temeljan. U svakom slučaju, u Europi se svi slažu da svaka osoba ima pravo na zdravlje, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama za liječenje neophodno zdravstveno osiguranje. Svijet treba gledati na europski model.

Sa svim ograničenjima koja postoje i sa svim razlikama između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, u Europi zdravlje temeljno nije posao na kojem se ostvaruje zarada, nego služenje osobi – rekao je Costigliola i upozorio – To se ne smije promijeniti, dapače, moralo bi biti primjer za sve zemlje u svijetu. Što se tiče cilja zajedničke zdravstvene zaštite, pandemija je pokazala da, nažalost, nema posvuda dovoljno struktura. Međunarodna se zajednica mora sve više zauzimati kako bi se postigao cilj globalne zdravstvene zaštite i to mora učiniti pokušavajući što je moguće više osloboditi logiku prava na liječenje od političke dinamike među državama.

To se ostvaruje počevši od sudjelovanja u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i u drugim međunarodnim organizacijama. Glavni kriterij mora biti zaštita prava svakoga na liječenje i rasprava mora biti otvorena svima. Osim toga, nijedna politička logika ne bi smjela prevladati nad pravom na zdravlje. Briga za ljude je ono na što se obvezuju liječnici u svojoj zakletvi. Zdravlje ne smije pasti u ruke političara i biti žrtva logike koja pitanje zdravlja čini pitanjem moći. Neka se liječnicima i zdravstvenim radnicima dopusti da osobu i zdravlje uvijek stavljaju u središte – zatražio je na kraju liječnik Vincenzo Costigliola, predsjednik Europske liječničke udruge. 

08 srpnja 2020, 12:07