Objavljen Globalni izvještaj o interno raseljenim osobama
Roberta Gisotti; Mate Žaja - Vatikan
Alexandra Bilak, ravnateljica spomenute organizacije, upozorila je pritom da su interno raseljene osobe zbog pandemije sada ugrožene više nego ikada te da njihovi nesigurni životni uvjeti mogu pogodovati širenju zaraze.
Prošle je godine čak 33 milijuna i 400 tisuća ljudi, 5 milijuna više nego 2018., bilo prisiljeno napustiti svoj dom te su raseljeni unutar državnih granica. Od toga ih je gotovo 25 milijuna (24 milijuna i 900 tisuća) pobjeglo pred prirodnim katastrofama koje su pogodile ukupno 140 zemalja i regija. Uglavnom je riječ o nepogodama povezanima s vremenskim uvjetima, među kojima se ističe ciklon Fani koji je pogodio Indiju i Bangladeš, cikloni Idai i Kenneth u Mozambiku, uragan Dorian na Bahamima te jake kiše koje su pogodile Afriku.
Dodatnih 8 i pol milijuna ljudi pobjeglo je od sukoba i nasilja u 50 zemalja, od kojih se posebno ističu sukobi u Siriji, Demokratskoj Republici Kongo, Etiopiji, Burkini Faso i Afganistanu. Oko 60 posto osoba koje su raseljene tijekom prošle godine nalazi se na jugoistoku Azije, 25 posto u subsaharskoj Africi, a 10 posto na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi.
Ukupni broj interno raseljenih osoba porastao je do rekordnih 50,8 milijuna, od čega je 47,7 milijuna raseljeno zbog sukoba i nasilja, dok je 5,1 milijuna napustilo svoj dom zbog prirodnih katastrofa. Među raseljenima unutar državnih granica više je od 18 milijuna maloljetnika mlađih od 15 godina, dok je osoba starijih od 60 godina 3,7 milijuna. Tome treba dodati 26 milijuna onih koji su pobjegli u inozemstvo, te tako ukupan broj raseljenih širom svijeta, unutar i izvan državnih granica, iznosi više od 75 milijuna.
Njihova neizvjesna situacija dodatno se pogoršala zbog pandemije. Alexandra Bilak upozorila je da te osobe žive u prenapučenim kampovima, skloništima za hitne slučajeve i improviziranim naseljima s oskudnim ili nikakvim pristupom medicinskoj njezi. Osim toga, ravnateljica „Norveškog vijeća za izbjeglice“ primijetila je da će se teško postići ravnoteža između pružanja humanitarne pomoći i borbe protiv širenja koronavirusa te, među ostalim, istaknula koliko je važno u kampovima izbjeći prenapučenost koja povećava rizik od zaraze.
