Okoliš i oružani sukobi - mnoge su rane nanešene zajedničkom dom
Amedeo Lominaco, Ivica Hadaš - Vatikan
Žrtve ratova nisu samo vojnici i civili. Dramatična ostavština oružanih sukoba nije povezana samo s uništenim gradovima i mnoštvom nestalih ljudi. Okoliš je žrtva koja se često zaboravlja i sve više uništava vojnim djelovanjima koja mogu ostaviti duboke i neizbrisive ožiljke. Da ne bismo zaboravili tu veliku ranu, danas obilježavamo Svjetski dan sprječavanja iskorištavanja okoliša u ratu i oružanom sukobu koji je ustanovila organizacija Ujedinjenih naroda.
Postoje mnoge dugoročne štete za zdravlje milijuna ljudi koje je u ratovima prouzročilo iskorištavanje okoliša. Dijelovi Belgije i Francuske još uvijek trpe od zagađenja teškim metalima koji su korišteni u oružju tijekom Prvog svjetskog rata. Sukobi koji u Afganistanu traju desetljećima, uništili su polovicu šuma te zemlje. Cijele su ekosustave u Kolumbiji, Dominikanskoj Republici i Kongu, uništila desetljeća ratnih sukoba.
Okoliš se koristio kao dopunsko oružje. Tijekom Drugog svjetskog rata, na primjer, potopljeni su vodeni putovi da bi se spriječilo napredovanje vojske. U Vijetnamu su kemijskim sredstvima uništene cijele šume kako bi se istjerali neprijateljski borci. Pa i olupine koje su ostale nakon oružanih sukoba i dalje uzrokuju žrtve, jer njihova plastika i ugljikovodici koje ispire kiša, te pod promjenama temperatura, šireći se truju okoliš i živa bića. I danas, da bi postigli vojne prednosti, zagađuju se bunari, spaljuju usjevi i truje zemlja.
Rat uvijek uzrokuje velike štete za okoliš – podsjetio je papa Franjo u enciklici Laudato si', dodajući da se uslijed iscrpljivanja nekih prirodnih bogatstava, može predvidjeti da će se stvarati ozračje prikladno za nove ratove prerušene u plemenito osvećivanje.
Rat uvijek uzrokuje velike štete okolišu i kulturnom bogatstvu naroda; te opasnosti postaju goleme kada se misli na nuklearno i biološko oružje. Naime, unatoč tome da međunarodni ugovori zabranjuju kemijsko, bakteriološko i biološko ratovanje, u laboratorijima se nastavljaju istraživanja za razvoj novog oružja koje može promijeniti prirodnu ravnotežu.
Svrha je današnjeg Svjetskog dana podići svijest društva o štetnim učincima koje rat i ratni sukobi nanose okolišu. Plan Ujedinjenih naroda do 2030. godine izričito napominje da se održivi razvoj ne može ostvariti bez mira i sigurnosti. Po mišljenju Ujedinjenih naroda, zaštita okoliša mora biti prioritet najšire strategije sprječavanja sukoba i očuvanja mira. Naime, trajni se mir ne može jamčiti ako se uništavaju prirodna bogatstva, te narušava ravnoteža teritorija i ekosustava.
