Traži

Vatican News
Una manifestazione dei migranti Una manifestazione dei migranti  (ANSA)

Imigranti u Italiji - više kršćana nego muslimana, više pravosla

Talijanski 'Centar za studije i istraživanja' svake godine daje detaljno izvješće o prisutnosti stranaca u Italiji, nudeći polazne točke za razmišljanje i razbijanje predrasuda koje su često potaknute nepoznavanjem stvarnosti.

Roberta Gisotti, Ivica Hadaš - Vatikan

Talijanski 'Centar za studije i istraživanja' svake godine daje detaljno izvješće o prisutnosti stranaca u Italiji, nudeći polazne točke za razmišljanje i razbijanje predrasuda koje su često potaknute nepoznavanjem stvarnosti. Među dimenzijama koje su istaknute u izvještaju za  2019. godinu nalazi se i vjerska komponenta. Paradoksalno je da u, većinom dekristijaniziranom, talijanskom društvu možda najviše plaši upravo vjerska pripadnost imigranata.

Međutim, od ukupno 5.255.000 zakonskih imigranata koji žive u Italiji, većina su kršćani. Kršćana je 2.742.000, to jest 52,2 posto stranaca, uključujući 1.538.000 pravoslavaca, 931.000 katolika i 232.000 protestanata. Muslimana ima 1.733.000, što je 33 posto. Tu je i 531.000 hinduista, budista i drugih vjernika istočnih tradicionalnih religija, te više od 249.000 ateista i agnostika, što je 14,8 posto. To su podaci koji opovrgavaju uobičajeno mišljenje o islamskoj invaziji – protumačio je Luca Di Sciullo, predsjednik talijanskog 'Centra za studije i istraživanja'.

Posljednjih smo godina svjedoci straha povezanog s vjerskom pripadnošću stranaca, osobito islamskoj religiji – rekao je za našu radijsku postaju Di Sciullo i primijetio – Rekli su nam da su nas napali muslimani, integralisti, fanatici i mogući teroristi. Ta je predrasuda opovrgnuta brojčanim podacima i onima koji govore kojoj religiji pripada većina imigranata. Dapače, među muslimanskim je imigrantima u Italiji mnogo onih koji ne prakticiraju svoju vjeru i prema njoj imaju kulturološki odnos, što znači da njihova vjerska pripadnost ne podrazumijeva radikalizam, fanatizam i integralizam.

Dakle, muslimani imigranti pripadaju različitim vjerskim predajama i kulturnim tradicijama koje nemaju uvijek formirane i pripremljene vođe na duhovnoj razini, pa ni u odnosu na očekivanja svojih zajednica ni u odnosu na potrebe integracije u talijansko društvo – rekao je Di Sciullo i nastavio – U izvještaju smo naveli rezultate nedavnog istraživanja među imamima koji vode različite muslimanske zajednice u Italiji. Činjenica je da mnogi od njih nemaju posebnu teološku pripravu, kako bi trebalo biti, no imaju službu koja je više od samog predvoditelja molitve.

Sa svojim zapadnjačkim mentalitetom često uspoređujemo imame sa svećenicima i biskupima – rekao je Di Sciullo i primijetio – Međutim, uloga je imama i društvena, jer oni vode cijelu zajednicu. Ponekad posreduju u sukobima koji se pojavljuju u samoj zajednici i stoga imaju širu ulogu od one koju smo mi navikli pridavati svojim svećenicima. Sasvim je normalno da su zadaće imama raznolike i često vidimo da imaju teološku pripremu koja se samostalno razvijala, a ne uvijek u teološkim centrima.

Opravdano bi bilo raditi na pripremi imama kako bi bili posrednici prema talijanskom društvu – rekao je ravnatelj talijanskog 'Centra za studije i istraživanja' i napomenuo – To bi sigurno pomoglo integraciji i procesima uključivanja, te međusobnom prihvaćanju. S druge strane treba napomenuti da talijansko društvo ima mnogo predrasuda u odnosu na muslimane i migrante. Integracija se uvijek odvija kao proces u kojem su u igri sve strane i svi moraju biti otvoreni za međusobno prihvaćanje i priznanje.

U izvještaju je i zahtjev za novim zakonskim okvirom o vjerskoj slobodi. I tu se mnogi boje da bismo mogli dati previše, te da trebamo biti pažljivi prema kršćanskom identitetu talijanskog naroda. Ponekad se vjere iskorištavaju kao da su čimbenik nacionalnog identiteta. U stvari svaka vjera, kakva god bila, kada je autentična promiče univerzalne vrijednosti bratstva, dijaloga i prihvata. To vrijedi za sve velike religije. Istinski duh jedne vjere nije u zatvorenosti ili korištenju jedne vjere protiv druge, nego je upravo ta opća otvorenost među istinskim tražiteljima Boga koji mogu dijalogizirati među sobom i razmjenjivati iskustva osobne vjere unatoč različitom putu i vlastitom vjerovanju – zaključio je Luca Di Sciullo.

22 listopada 2019, 16:32