Papa: Oholost, porok koji truje osjećaj bratstva
Iskoristimo ovu korizmu za borbu protiv svoje oholosti – pozvao je papa Franjo na današnjoj audijenciji, prvoj koja je, nakon zime, održana na Trgu sv. Petra. Pri dolasku na Trg Papa je iz papamobila blagoslivljao oduševljeno mnoštvo koje ga je pozdravilo pjesmom, usklicima i pljeskom.
Tema nagovora bio je posljednji od grešnih poroka u nizu Papinih kateheza o manama i vrlinama. Papa Franjo je na početku rekao da je još malo prehlađen pa je njegovo promišljanje pročitao o. Pierluigi Giroli iz Državnog tajništva Svete Stolice.
Stari Grci, pojasnio je Papa, oholost su definirali izrazom koji bi se mogao prevesti kao „pretjerana blještavost“. Podsjetio je i da je oholost među porocima koje Isus nabraja među zlima koja izlaze iz čovjekova srca. Grijeh oholosti je blizak grešnoj mani taštine o kojoj je Sveti Otac govorio prošloga tjedna.
„Ali ako je taština bolest čovjekova ega, ona je tek dječja bolest u usporedbi s pustoši koju može ostaviti oholost. Analizirajući čovjekova bezumlja, starodrevni su monasi prepoznali stanoviti redoslijed u slijedu zala: od najprostijih grijeha, kao što je proždrljivost, pa sve do najjezovitijih čudovišta. Oholost je velika kraljica svih grijeha. Nije slučajno da Dante, u svojoj Božanskoj komediji, oholost smješta u prvi krug čistilišta: onaj koji je potpao pod taj grijeh daleko je od Boga a popravljanje toga zla iziskuje vrijeme i napor, više nego bilo koja druga bitka na koju je kršćanin pozvan.“
Papa Franjo poručio je da se u tom zlu krije duboki grijeh, apsurdna težnja da se bude poput Boga. Grijeh Adama i Eve u svakom je pogledu grijeh oholosti jer im je napasnik rekao da će biti kao bogovi. Duhovni pisci – dodao je – donose detaljan ogled posljedicâ oholosti u svakodnevnici, često opisujući kako razaraju ljudske odnose.
Papa je pritom naveo dugačak popis pokazatelja koji otkrivaju da je neka osoba podlegla grijehu oholosti, počevši od izgleda: čovjek je to „tvrde šije“ i krutog nepopustljivog držanja; preko sklonosti iznošenja prijezirnih sudova o drugima, neopozivih osuda na račun drugih zbog sitnica; do burnog reagiranja na najmanju konstruktivnu kritiku ili posve bezazlenu primjedbu, kao da je netko povrijedio "njezino veličanstvo".
Malo se toga može učiniti kad imaš posla s čovjekom koji boluje od oholosti – primijetio je papa Franjo. S njim je nemoguće razgovarati i ispravljati ga, jer, na kraju krajeva, on nije baš sav svoj – dodao je. Međutim, zbog toga je potrebna strpljivost, „zato što će se jednoga dana njegovo zdanje srušiti“, ustvrdio je Sveti Otac, citiravši talijansku poslovicu koja kaže da „oholost odlazi na konju, a vraća se pješke“.
Isus je ima posla s mnogim oholicama – nastavio je – i često je razotkrivao taj grijeh, čak i kod ljudi koji su ga jako dobro sakrivali. Kao primjer Papa je izdvojio apostola Petra koji se razmetao svojom prokušanom vjernošću. Ali vrlo brzo je doživio da je poput ostalih i da ga obuzima strah pred smrću za koju niti slutio nije da može biti tako blizu.
„I tako će drugi Petar, onaj koji se ne drži visoko, nego lije gorke suze, biti ozdravljen od Isusa i konačno će biti prikladan da drži teret Crkve na svojim plećima. Prije je pokazivao oholost kojom se bolje ne razmetati, sad je naprotiv vjerni učenik kojega, kao što se kaže u jednoj prispodobi, gospodar može staviti „nad svim imanjem svojim“. Spasenje je povezano s poniznošću, pravim lijekom za svaki čin oholosti.“
Na kraju kateheze, Sveti Otac je oholice opisao kao prisvojitelje Božjega vlasništva. Beskorisno je krasti nešto od Boga – dodao je – jer nam, u konačnici, On želi dati sve. Zaključio je riječima apostola Jakova koji svojoj zajednici, rastrganoj unutarnjim trvenjima koje su plod oholosti, piše: „Bog se oholima protivi, a poniznima daje milost“.
U pozdravu vjernicima talijanskoga govornog područja, koji je sam pročitao, Papa je pozvao da se u ovim korizmenim danima nastavimo hrabro zalagati u skidanju svojih maski da bismo se čitavim srcem vratili Bogu koji nas ljubi vječnom ljubavlju. Također je ponovno pozvao na molitvu za stanovnike koji trpe strahote rata u Ukrajini i Svetoj zemlji, kao i u drugim dijelovima svijeta.
(Vatican News - fv; hjb)
