Papa: Evanđelje se ne može naviještati apstraktno, treba ga inkulturirati
Rođeni u Grčkoj u IX. stoljeću, u aristokratskoj obitelji, odrekli su se političke karijere kako bi se posvetili monaškom životu. Riječ je o dvojici braće, svetima Ćirilu i Metodu, nazvanima „apostoli Slavena“. Njima je papa Franjo posvetio katehezu na današnjoj općoj audijenciji održanoj na Trgu svetoga Petra, nastavljajući niz razmišljanja o apostolskom žaru.
Vjera govorena materinskim jezikom
Želja za povučenim životom koju su gajili Ćiril i Metod nije dugo trajala – napomenuo je Papa – jer su bili poslani kao misionari u Veliku Moravsku, koja je jednim dijelom bila evangelizirana, ali u kojoj su preživjeli brojni poganski običaji i tradicije. Vjeru je trebalo objasniti na jeziku tih naroda koji još nisu imali abecedu. Dvojica braće stoga proučavaju lokalnu kulturu, svjesni da će samo na taj način ti ljudi moći razumjeti Sveto pismo. Ćiril stoga pita: „Tko može pisati govor na vodi? – rekao je Papa i objasnio:
Naime, za naviještanje Evanđelja i za molitvu potrebno je odgovarajuće, prikladno, posebno oruđe. Tako je izmislio glagoljicu. Prevodi Bibliju i liturgijske tekstove. Ljudi osjećaju da ta kršćanska vjera više nije „tuđa“, inkulturirala se, postala je njihova vjera, govorena njihovim materinskim jezikom.
Papa odobrava liturgijske tekstove na slavenskom jeziku
Međutim, inicijativa dvojice braće izazvala je protivljenje Latina koji smatraju da se Boga može slaviti samo na tri jezika ispisana na križu: hebrejskom, grčkom i latinskom. Njihova je zabrinutost potaknuta strahom od gubitka monopola nad propovijedanjem među Slavenima i njihove autonomije.
Ali, Ćiril odlučno odgovara: Bog želi da ga svaki narod slavi na svojem jeziku. Zajedno sa svojim bratom Metodom obraća se papi i on odobrava njihove liturgijske tekstove na slavenskom jeziku, daje ih staviti na oltar crkve svete Marije Velike i pjeva s njima hvalu Gospodinu prema tim knjigama.
Jedinstvo, inkulturacija, sloboda
Tako se riječ Božja širi među tim narodima. Gledajući svjedočanstvo dvojice braće koje je – podsjetio je papa Franjo – sveti Ivan Pavao II. želio za suzaštitnike Europe i o kojima je napisao encikliku Slavorum apostoli, Papa je istaknuo tri važna vidika.
Prije svega, jedinstvo. U to je vrijeme, naime, u Europi postojalo nepodijeljeno kršćanstvo koje je surađivalo na evangelizaciji. Drugi je vidik inkulturacija – napomenuo je te istaknuo:
Evangelizacija kulture i inkulturacija pokazuju da su evangelizacija i kultura usko povezane. Ne može se propovijedati apstraktno, destilirano evanđelje; evanđelje treba inkulturirati i ono je ujedno izraz kulture.
Slobodi je potrebna hrabrost
Treći je vidik sloboda. U propovijedanju je potrebna sloboda – istaknuo je – ali sloboda uvijek treba hrabrost; čovjek je slobodan onoliko koliko je hrabriji i ne da se okovati mnogim stvarima koje mu oduzimaju slobodu – istaknuo je papa Franjo te na kraju potaknuo vjernike:
Braćo i sestre, molimo svete Ćirila i Metoda, apostole Slavena, da budemo drugima oruđe „slobode u ljubavi“. Da budemo kreativni, ustrajni i ponizni, s molitvom i služenjem.
(Vatican News - am; aa)
