Papa predsjedao službi Muke Gospodnje. Kardinal Cantalamessa: Bog nije mrtav. Njegova nam smrt donosi pravi život
Prije pobožnosti Križnoga puta u Koloseju, papa Franjo je poslijepodne, u bazilici svetoga Petra, u prisutnosti oko 4000 vjernika, predsjedao službi Muke Gospodnje, u spomen na posljednje sate Isusova života. Propovijed je održao kardinal Raniero Cantalamessa, O.F.M. Cap., propovjednik Papinskoga doma, koji je svoje razmišljanje usredotočio na ideološku Božju smrt koju suvremeni sekularizirani zapadni svijet proživljava više od jednoga stoljeća.
Pripovijest o drugačijoj Božjoj smrti
Već dvije tisuće godina Crkva naviješta i spominje se, na današnji dan, smrti Sina Božjega na križu – napomenuo je kardinal na početku svojega razmišljanja te primijetio – ali u našem se sekulariziranom zapadnom svijetu već stoljeće i pol naviješta druga Božja smrt pred kojom ne smijemo zatvarati oči. Propovjednik vidi u Nietzscheu „savršen izraz“ te drugačije Božje smrti koju on stavlja u usta „ludom čovjeku“ koji gradu naviješta Božji kraj.
Na mjesto Boga Nietzsche stavlja čovjeka, točnije 'nad-čovjeka' – rekao je kardinal Cantalamessa. Na strah od praznine „lud čovjek“ odgovara uvjeravanjem da nećemo lutati u beskrajnom ništavilu, jer će čovjek ispuniti Božju zadaću. Međutim – istaknuo je – upravo je to ono što se dogodilo i što se događa! Kao da lutamo kroz beskrajno ništavilo.
Relativizam dominira Zapadom na svim područjima
Kardinal Cantalamessa naveo je potom još jedan Nietzscheov „borbeni poklič“: S one strane dobra i zla, ali – primijetio je – s one strane dobra i zla postoji samo volja za moći, a znamo kamo ona vodi, kamo nas vodi. Razmatrajući posljedice filozofove misli, istaknuo je kako je zamisao o Božjoj smrti mijenjana na najrazličitije načine i pod najrazličitijim nazivima, do te mjere da je postala moda, ozračje koje se udiše u intelektualnim krugovima postmodernoga Zapada.
Zajednički je nazivnik svih tih različitih promjena potpuni relativizam na svakom području: etici, jeziku, filozofiji, umjetnosti i, naravno, religiji. Ništa nije više postojano; sve je tekuće ili čak rasplinuto – primijetio je propovjednik Papinskoga doma te nastavio ističući u nihilizmu sadašnjosti treptaj plamena, nikada ugašenoga od početka svijeta, odnosno duh nijekanja koji nije prihvaćao postojati u milosti drugoga i koji od tada pokušava pridobiti podupiratelje počevši od praroditelja Adama i Eve.
Opasnost od pada u vrtlog nihilizma
Istina je da je Isus iz Nazareta umro na križu od naše ruke, radi naših grijeha i grijeha čitavoga svijeta, ali njegovo nam uskrsnuće jamči da taj put ne vodi prema porazu – napomenuo je kardinal te objasnio kako je svrha govora o toj temi na Veliki petak spriječiti da vjernici budu uvučeni u vrtlog nihilizma koji je prava „crna rupa“ duhovnoga svemira. Kardinal Cantalamessa je pritom podsjetio na uvijek aktualnu opomenu Dantea Alighierija upućenu kršćanima, da ne budu kao pero na svakom vjetru i da ne vjeruju da ih svaka voda pere te potaknuo vjernike da nastave stoga sa zahvalnošću ponavljati riječi koje izgovaramo na svakoj misi: „Tvoju smrt, Gospodine, naviještamo, tvoje uskrsnuće slavimo, tvoj slavni dolazak iščekujemo“.
(Vatican News - am; aa)
