Papa premonstratenzima: Gospodarske odluke neka budu u službi društvene pravednosti
Prémontré, malo mjesto na sjeveru Francuske, postalo je radionica u kojoj je oblikovana protozajednica Reda premonstratenga, nakon prve ispovijesti svetoga Norberta, i njegovih prvih drugova, na Božić 1121. godine – podsjetio je papa Franjo susrevši se u četvrtak, 22. rujna, s regularnim kanonicima premonstratenzima, godinu dana nakon 900. obljetnice.
Vrijeme za razmišljanje
Povijest vjerskih redova – objasnio je Papa – često ističe određenu napetost između utemeljitelja i djela koje je utemeljio. To je dobro – dodao je – jer, kada nema napetosti, utemeljitelj nosi sve sa sobom i institut umre s utemeljiteljem. Napetost, dakle, daje da zajednica, vjerski red, raste.
Sveti Norbert bio je misionar, putujući propovjednik te, kao biskup Magdeburga, planirao je evangelizaciju granica tadašnjega germanskog carstva. Potom su osnovane druge opatije i samostani reda koji se spremaju proslaviti svoju 900. obljetnicu osnutka. Papa je stoga potaknuo prisutne da razmišljao o tomu kako se misionarska karizma svetoga Norberta može ostvariti u stabilnim zajednicama vezanima za određeno mjesto.
Između dobrih namjera i pogrešaka bez srama
Prisutnost je neke zajednice sestara ili braće poput svjetionika u okolnoj sredini. Ipak, ljudi znaju također da vjerske zajednice ne odgovaraju uvijek u potpunosti životu na koji su pozvane – primijetio je Papa te ih ohrabrio – Konkretno kršćansko iskustvo čine dobre namjere i pogreške, kao i započinjanje uvijek iznova. Nemojte se sramiti toga! To je put.
Vrijednost obraćenja
Nije uzalud to što oni obećavaju da će voditi život obraćenja i zajedništva, jer – kako je istaknuo Papa – bez obraćenja nema zajedništva i upravo to ponovno započinjanje i obraćenje na bratstvo, jasno je svjedočanstvo evanđelja, više od mnogih propovijedi.
Prednost gostoljubive misije
Istaknuvši potom javno i pristupačno obilježje slavlja u crkvama Premonstratenškoga reda, te napominjući da su vjernici i prolaznici dobrodošli i uključeni u molitvenu zajednicu, Papa je kazao da je kultura bratskoga zajedničkog života, u kojoj ima mjesta i za osobnu molitvu, temelj istinske 'misionarske gostoljubivosti' kojoj je svrha zajamčiti da 'stranci' postanu braća i sestre.
U stvarnosti u duhu karizme
Regularni kanonici su misionari jer, u duhu svoje karizme uvijek nastoje krenuti od evanđelja i konkretnih potreba ljudi. Narod nije apstrakcija; čine ga osobe koje poznajemo, zajednica, obitelji, pojedinci s konkretnim licem, koji su povezani s opatijom ili samostanom, jer žive i rade na istom području. Papa je stoga potaknuo na duboki dijalog. Imati sposobnost za kulturno uključivanje u narod i razgovor s ljudima, a ne nijekati narod iz kojega smo proizišli, karizma je koja nam pomaže stalno ulaziti u stvarnost – napomenuo je Papa.
Misionarski se zanos u premonstratenskoj kući pretvara u konkretne odluke na društvenom, gospodarskom i kulturnom području – primijetio je te istaknuo – Ali, gospodarska djelatnost služi poslanju i ostvarenju karizme, nije nikada sama sebi svrha. Kada u nekom vjerskom redu, pa i u biskupiji, zavlada gospodarska djelatnost i sve ide dalje, odmah se zaboravljaju ljudi i ono što je rekao Isus: da se ne može služiti dvojici gospodara. (…) Idolopoklonstvo novca nas udaljava od istinskoga poziva – upozorio je među ostalim Sveti Otac.
(Vatican News - fs; aa)
