Traži

Papa upozorio na ideološku kolonizaciju; pozvao na učenje od autohtonih naroda

U Citadelle de Québec Sveti Otac susreo s guvernerkom Mary May Simon, premijerom Justinom Trudeauom te s građanskim vlastima, diplomatskim zborom i predstavnicima autohtonoga stanovništva. Pozivajući se na simbol Kanade, javorov list, Papa je kazao: „Bogato raznobojno lišće javorova stabla podsjeća nas na važnost cjeline, važnost razvoja ljudskih zajednica koje nisu homologne, već istinski otvorene i uključive“.

Simbol par excellence koji predstavlja Kanadu – javorov list – bila je središnja slika u Papinome obraćanju, podsjećajući dužnosnike na važnost učenja od autohtonih stanovništava, slušanja, dijaloga, multikulturalizma, brige o najranjivijima i o zajedničkome domu. Govoreći o patnjama koje su autohtoni narodi doživjeli, Papa je ponovno zatražio oproštenje za zlo koje su učinili kršćani: „Tragično je kada se neki vjernici, kao što se događalo u tom razdoblju povijesti, prilagođavaju konvencijama svijeta, a ne Evanđelju“.

Vrijedna učenja autohtonih stanovništva

Javorovo drvo čuva sjećanje mnogih prošlih generacija – autohtoni su narodi iz njega vadili javorov sok, čineći iz njega sirupe. To pokazuje njihovu radišnost i stalnu brigu za očuvanje zemlje i okoliša, u vjernosti skladnoj viziji stvaranja kao otvorene knjige koja uči čovjeka ljubiti Stvoritelja i živjeti u simbiozi s drugim živim bićima, napomenuo je Papa. Kako je rekao, možemo mnogo naučiti iz te sposobnosti pozornog slušanja Boga, osoba i prirode, što nam je itekako potrebno usred vrtoglavog i mahnitog tempa današnjeg svijeta.

„Kako je potrebno slušati i razgovarati jedni s drugima, kako bismo odstupili od prevladavajućeg individualizma, od ishitrenih prosudbi, raširene agresivnosti i iskušenja da se svijet podijeli na dobre i loše!“

Veliki javorov list, koji upija zagađeni zrak i zauzvrat ispušta kisik poziva na divljenje ljepoti stvaranja te da cijenimo zdrave vrijednosti prisutne u autohtonim kulturama. Oni nas mogu nadahnuti i pomoći u liječenju štetnih sklonosti iskorištavanju – ne samo svega stvorenoga, nego i vremena i odnosa.

Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda
Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda

Molba za oproštenje

No, ta su učenja u prošlosti naišla na žestok i nasilan otpor, naglasio je Papa, podsjećajući na politiku asimilacije i rezidencijalne škole. U tom okrutnome sustavu udjela su imale i razne lokalne katoličke institucije, te je Sveti Otac još jednom izrazio sram i tugu.

„Izražavam svoj duboki sram i tugu te, zajedno s biskupima ove zemlje, ponavljam svoju molbu za oproštenje za zlo koje su toliki kršćani učinili protiv autohtonih naroda. Za sve to molim za oprost. Tragično je kada se neki vjernici, kao što se događalo u tom razdoblju povijesti, prilagođavaju konvencijama svijeta, a ne Evanđelju.“

Kršćanska vjera imala je bitnu ulogu u oblikovanju najviših ideala Kanade, koju karakterizira želja za izgradnjom bolje zemlje za sve njezine ljude. Istovremeno je potrebno, naglasio je Papa, priznajući svoje pogreške, raditi zajedno kako bismo postigli cilj koji svi dijele: promicati legitimna prava domorodačkog stanovništva i raditi u korist procesa ozdravljenja i pomirenja.

Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda
Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda

Sveta Stolica i lokalne katoličke zajednice konkretno su zauzete u promicanju autohtonih kultura putem specifičnih i primjerenih oblika duhovne pratnje koji uključuje pozornost na njihove kulturne tradicije, običaje, jezike i obrazovne procese, u duhu Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda, dodao je papa Franjo. Želja je – nastavio je – obnoviti odnos između Crkve i autohtonih naroda Kanade.

Ideološka kolonizacija

Povijest „patnje i prezira“, plod kolonijalnoga mentaliteta, ne zacjeljuje lako, kazao je Papa, navodeći kako valja osvijestiti da kolonizacija i dalje postoji – u mnogim je mjestima preobražena i prikrivena. Takav je slučaj s oblicima ideološke kolonizacije, istaknuo je, napominjući kako postoje brojne takve kolonizacije koje se sukobljavaju sa stvarnošću života, guše prirodnu privrženost naroda njihovim vrijednostima i pokušavaju iskorijeniti njihove tradicije, povijest i vjerske veze.

Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda
Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda

Takav mentalitet, drsko misleći kako su mračne strane povijesti iza nas, postaje otvoren „kulturi otkazivanja“ koja bi osudila prošlost isključivo na temelju nekih suvremenih kategorija. Rezultat, upozorio je Papa, je kulturna moda koja otklanja razlike, čineći sve istim, koja se pokazuje netolerantnom prema razlikama i usredotočena je na sadašnji trenutak, na potrebe i prava pojedinaca, dok često zanemaruje svoje dužnosti u odnosu na najslabiju i najranjiviju među našom braćom i sestrama: siromahe, migrante, starije, bolesne, nerođene… Oni su zaboravljeni u „bogatim društvima“; oni su ti koji su, usred opće ravnodušnosti, odbačeni poput suhog lišća za spaljivanje.

„Naprotiv, bogato raznobojno lišće javorova stabla podsjeća nas na važnost cjeline, važnost razvoja ljudskih zajednica koje nisu homologne, već istinski otvorene i uključive.“

Autohtoni narodi mogu nas poučiti o brizi i zaštiti obitelji

 Nadalje, Papa je naglasio kako su upravo obitelji ključna jedinica društva kroz koju „prolazi budućnost čovječanstva“. Ona je prva konkretna društvena stvarnost, no ugrožena je mnogim čimbenicima: obiteljskim nasiljem, ubrzanim tempom rada, individualističkim načinom razmišljanja, grubim karijerizmom, nezaposlenošću, usamljenošću i izolacijom mladih, napuštenošću starih i nemoćnih… Autohtoni narodi imaju mnogo toga što nas mogu naučiti o brizi i zaštiti obitelji, istaknuo je Sveti Otac.

Liječiti neprijateljstvo, ekstremizam i mržnju

U ratu, vojnici su javorovo lišće koristili za zavoje i za ublažavanje rana. Danas, pred besmislenom ludošću rata, kazao je Papa, ponovno imamo potrebu liječiti oblike neprijateljstva i ekstremizma i liječiti rane mržnje.

Ponovno je naglasio kako utrka u naoružanju i strategije odvraćanja neće donijeti mir i sigurnost, te da su potrebne  kreativne i dalekovidne politike koje su sposobne ići izvan kategorija opozicije kako bi dale odgovore na globalne izazove.

Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda
Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda

Globalni izazovi

Veliki izazovi našeg vremena, poput mira, klimatskih promjena, posljedica pandemije i međunarodnih migracijskih kretanja, imaju jedan zajednički nazivnik: globalni su; tiču se svakoga, primijetio je Sveti Otac.

„Budući da svi oni pokazuju na potrebu sagledavanja cjeline, politika ne može ostati zatočena u stranačkim interesima. Moramo moći gledati, kako poučava mudra domorodačka tradicija, sedam generacija unaprijed, a ne na svoju neposrednu korist, na sljedeće izbore ili potporu ovog ili onog lobija.“

Kako bismo sačuvali pamćenje i mudrost, kazao je Papa potrebno je slušati starije, no da bismo nastavili prema budućnosti, treba prigrliti i snove mladih. Zaslužuju bolju budućnost od one koju im pripremamo; zaslužuju biti uključeni u odluke o izgradnji današnjeg i sutrašnjeg svijeta, a posebno o zaštiti našeg zajedničkog doma; u tom smislu, vrijednosti i učenja autohtonih naroda su dragocjeni, istaknuo je.

Multikulturalizam Kanade

U skicama dostavljenima za izradu kanadske zastave, skoro su sve sadržavale javorov list. Konvergencija oko tog zajedničkog simbola potaknula je Papu na promišljanje o ključnoj riječi za sve Kanađane: multikulturalizam.

„Svojim višestrukim vrhovima i stranicama, javorov list nas podsjeća na poliedar; to nam govori da ste ljudi sposobni za uključivanje, tako da novopridošlice mogu pronaći mjesto u tom višestrukom jedinstvu i dati mu svoj osoban doprinos.“

Stalan je to izazov, kazao je Papa, zahvaljujući Kanađanima i na velikodušnome prihvaćanju mnogih ukrajinskih i afganskih migranata. Potrebno je nadići retoriku straha na useljenike i da im se, u skladu s mogućnostima zemlje, pruži konkretna prilika da se odgovorno uključe u društvo.

Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda
Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda

Briga za najslabije

Zaključujući svoj govor, papa Franjo ponovno je podsjetio na potrebite, „beskućnike koji se oslanjaju na crkve i socijalne samoposluge kako bi dobili pomoć i utjehu“, kojih ima u velikom broju i u Kanadi. Braća su to i sestre koje nas potiču da razmislimo o hitnosti ispravljanja „radikalne nepravde koja zagađuje naš svijet". U sjevernoameričkoj zemlji, zaključio je Papa, čak je i među domorodcima velika stopa siromaštva, niska razina obrazovanja i otežani pristup domovima i  zdravstvenoj skrbi. Otuda Papin poticaj na donošenje „ekonomskih i društvenih izbora usmjerenih na dijeljenje i brigu za potrebite“. Kako je rekao Sveti Otac na kraju, samo radeći zajedno možemo odgovoriti na hitne izazove današnjice.

Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda
Papino obraćanje civilnim vlastima, diplomatskome zboru i predstavnicima autohtonih naroda

Potpis u Knjizi časti

Sveti se Otac upisao i u Knjigu časti u Citadelle de Québec. Njegova posveta glasi:

„Hodočasnik u Kanadi, zemlji koja se proteže od mora do mora, molim Boga da ova velika zemlja uvijek bude primjer u izgradnji budućnosti čuvajući i vrednujući svoje korijene, posebno autohtonih naroda, i da bude gostoljubiv dom za sve.“

28 srpnja 2022, 11:12