Traži

Papa u razgovoru sa studentima: Na nasilje valja odgovoriti aktivnim nenasiljem

Papa Franjo se više od jednoga sata zadržao u razgovoru sa studentima iz Sjeverne, Južne i Srednje Amerike. Drama migracija, briga o svemu stvorenomu i sinodalna Crkva, bile su glavne teme razgovora. Papa je osudio nasilje koje „uništava“, kako pokazuju diktature kroz povijest, a potom citirao Gandhija: „Teško je pružiti drugi obraz. Dobrota, jedna od najljepših ljudskih stvari“

Nenasilje, migranti, okoliš, odnos sa starijim osobama i nove tehnologije – teme su o kojima je papa Franjo sinoć, više od jednoga sata razgovarao, putem interneta, sa studentima cijeloga američkog kontinenta tijekom sinodskoga susreta pod naslovom „Izgraditi mostove Sjever-Jug“. Razgovor je započeo uvodnom molitvom upravljenom Mariji, Kraljici mira, da zaštiti Ukrajinu, obitelji, mlade, te žrtve napada koji su započeli jučer rano ujutro. Događaj je organizirao Odjel za teologiju Sveučilišta Loyola, isusovačkoga sveučilišta u Chicagu, u suradnji s Papinskim povjerenstvom za Latinsku Ameriku.  

Gradnja mostova, dio kršćanskoga identiteta

Razmjena ideja i inicijativa razvijenih na raznim stranama američkoga kontinenta, način je izgradnje mostova koje predlaže naslov susreta. Papa je upravo o mostovima govorio na početku svojega izlaganja. Izgradnja mostova sastavni je dio kršćanskoga identiteta – primijetio je. Krist dolazi graditi mostove između Oca i nas. Kršćanin koji ne zna graditi mostove – istaknuo je – zaboravio je svoje krštenje.

Na nasilje valja odgovoriti aktivnim nenasiljem

Odgovarajući djevojci iz Brazila koja je govorila o nemilosrdnom i divljem nasilju koje je doživjela i koje proživljava njezina zemlja, Papa je istaknuo da na nasilje valja odgovoriti aktivnim nenasiljem. To je najveći izazov koji se od vas očekuje, prokazivanje nasilja – istaknuo je te dodao – Nasilje uništava, nasilje ne gradi, i to vidimo u vojnim i nevojnim diktaturama tijekom povijesti. Treba nam proročanstvo nenasilja; mnogo je lakše dati pljusku kada ju primimo, nego okrenuti drugi obraz – rekao je podsjećajući na Gandhijeve riječi. Dobrota je jedna od najljepših ljudskih stvari, proizlazi iz nježnosti – rekao je te upozorio na „igru licemjerja“ koje truje život. Iskrenost košta i vodi naprijed prema skladu sa svijetom.

Briga o zajedničkom domu

O skladu je rimski biskup govorio i u odnosu na sve stvoreno. Tijekom razgovora izneseni su dramatični podatci: svake godine 20 milijuna osoba napusti svoju zemlju zbog klimatskih promjena; predviđa se da će do kraja 2060. godine biti gotovo milijardu i pol klimatskih izbjeglica. Papa Franjo je stoga ponovno potaknuo na brigu o zajedničkom domu te podsjetio na španjolsku izreku: „Gospodin oprašta uvijek, mi katkada, a priroda nikada“.

Migracije

Veliki je dio razgovora bio posvećen migracijama. Papa je ponovno istaknuo teorem koji čine četiri glagola, korisna za suočavanje s onim što on naziva „najtežom dramom“ našega stoljeća. Gledamo ljude koji napuštaju svoju zemlju zbog političkih problema, ratova, ekonomskih i kulturnih problema. Princip je vrlo jasan: migranta treba prihvatiti, pratiti, promicati i integrirati.

Kao što je već napomenuo u drugim prilikama, zemlje trebaju iskreno reći koliko ljudi mogu primiti, kako bi druge zemlje mogle intervenirati. Na taj se način potiče „bratstvo“ potrebno u ovom podijeljenom svijetu. Papa kaže da je dobro insistirati na temi migracija, jer se ona odnosi na sve, budući da su mnogi „djeca migranata“.

I ja sam dijete migranata, član obitelji koja je napustila Pijemont kada je moj otac bio mladi 22-godišnji knjigovođa – rekao je Papa te primijetio – I Sjedinjene Američke Države su zemlja migranata: Iraca, Talijana… a i moja zemlja, Argentina, koktel je migranata. To se pitanje, dakle, odnosi na svakoga od nas, a posebno na studente koji se – kako je istaknuo – trebaju suočiti, proučiti i preuzeti na sebe taj problem kroz tri izražaja: glave, srca i ruku; pritom ne smiju pasti u opasnost da postanu hladni, bezosjećajni.

Važnost korijenā

U razgovoru o dijalogu među generacijama, Papu je nadahnula riječ „korijeni“ koju je upotrijebio jedan mladić. Za društvo je jedna od samoubilačkih stvari kada niječe svoje korijene. Svatko treba voditi brigu o svojim korijenima, zbog toga insistiram na dijalogu između starijih osoba i mladih – rekao je Papa. Starije su osobe korijeni, a svi plodovi dolaze iz korijena. I migranti se trebaju integrirati u zemljama domaćinima, ali ne smiju zaboraviti svoje korijene.

Crkva koja izlazi

Govoreći na kraju o sinodalnosti, Papa je potaknuo cijelu Crkvu da bude Crkva „na ulici“, Crkva „koja izlazi“, a ne Crkva „statičnog muzeja“, gdje je sve čisto i uredno, ali sve ne funkcionira. Dakle, Crkva koja se dovodi u pitanje. Sinodalna Crkva ne bi trebala biti zatvorena Crkva koja ne mari ni za čiji život i koja je svima tuđa – istaknuo je Papa. Pritom je ispričao jedan osobni doživljaj, kada je prije mnogo godina u Buenos Airesu vidio jednoga svećenika kako za Božić i Uskrs župu pretvara u blagovaonicu otvorenu migrantima i onima koji nisu imali nikoga s kim bi proveli božićne i uskrsne blagdane. Skandalizirao me. Ali, za mene je to bila pljuska u lice koja je promijenila moje srce – rekao je papa Franjo.

(Vatican News - sc; aa)

 

25 veljače 2022, 15:44