Traži

Vatican News
Papin susret sa sudionicima plenarnog zasjedanja Papinske akademije za život Papin susret sa sudionicima plenarnog zasjedanja Papinske akademije za život  (Vatican Media)

Papa Franjo: Ne smijemo biti gluhi na Zemljin vapaj i plač siromaha

Papa Franjo je u audijenciju primio sudionike plenarnog zasjedanja Papinske akademije za život. Istaknuo je pitanje besplatne i dostupne zdravstvene skrbi te borbu protiv COVID-19.

Nije samo COVID-19 izazvao zdravstvenu krizu, postoje i zemlje u kojima je svakodnevno zdravlje ugroženo, gdje vladaju nepravde i nejednakosti, nedostaje hrane i pitke vode, gdje ljudi umiru od jedva prihvatljivih higijenskih uvjeta. Postoji i „kultura odbacivanja“, koja dovodi do „odbacivanja“ djece i starijih, prošlosti i budućnosti društva. Misli su to koje je papa Franjo podijelio sa sudionicima plenarnog zasjedanja Papinske akademije za život koje se bavi temom „Javno zdravstvo u globalnoj perspektivi. Pandemija, bioetika, budućnost“.

Polazeći od iskustva pandemije, Sveti Otac je kazao kako je ona pojačala odjek Zemljina vapaja i plača siromaha. Ne možemo biti gluhi na ovaj dvostruki vapaj, moramo ga dobro slušati, pozvao je.

Mi smo žrtve kulture odbacivanja, dodao je. Odbacujemo djecu koju ne želimo primiti, rekao je, što je omogućeno zakonom o pobačaju kojim ih se izravno ubija. Danas je to postalo „normalno“. Sveti Otac ponovio je i riječi koje je uputio novinarima na povratku iz apostolskog putovanja Slovačkoj: “Je li ispravno oduzeti ljudski život kako bi se riješio problem? Je li u redu angažirati ubojicu da riješi problem?“

Uz djecu, tu su i starije osobe, koje pomalo postaju „otpad“, jer „nisu potrebni“. No, oni su korijeni mudrosti naše civilizacije, a ta ih ista civilizacija odbacuje, naglasio je Papa. Protiv njih se provodi tzv. „skrivena eutanazija“. Lijekovi su skupi te se daju polovično. To znači skraćivanje života starijih osoba“, rekao je papa Franjo. Ovime poričemo nadu – nadu djece koja nam donose život koji nas pokreće i nadu koja je u korijenima koji nam pružaju naši stariji.

Promatrajući ovaj složeni scenarij, Papa je naglasio kako treba razumjeti i odgovorno priznati međusobnu povezanost pojava. Životni uvjeti, koji su rezultat političkih, društvenih i okolišnih izbora, utječu na ljudsko zdravlje. Dovoljno je ispitati očekivani životni vijek i zdrav život u raznim zemljama i društvenim skupinama kako bi se uvidjele velike nejednakosti koje ovise o varijablama poput visine plaće, kvalifikacija, pa čak i o susjedstvu u istome gradu.

Potvrđujemo kako su život i zdravlje jednako temeljne vrijednosti za svakoga, utemeljene na neotuđivom dostojanstvu ljudske osobe. No, ako ovu potvrdu ne prati odgovarajuća predanost u prevladavanju nejednakosti, zapravo prihvaćamo bolnu stvarnost da nisu svi životi jednaki i svačije zdravlje nije jednako zaštićeno, kazao je Papa.

Sveti Otac je ponovio brigu za tim da treba uvijek postojati besplatan zdravstveni sustav.

Govoreći o pandemiji, Papa je istaknuo i kako bi nas ovo vrijeme u kojem smo ugroženi trebalo usmjeriti na to što znači biti ranjiv i živjeti u svakodnevnoj neizvjesnosti. Tako ćemo moći preuzeti i odgovornost za ozbiljna stanja u kojima se nalaze drugi. Naučit ćemo ne stavljati svoje prioritete iznad onih koji na drugim kontinentima imaju hitnije potrebe – kao što su nedostatak cjepiva, ali i pitke vode i kruha svagdašnjeg.

Odstupajući od pripremljenog govora Papa je kazao prisutnima: Ne znam smijem li se ili plačem kada čujem vođe koji savjetuju stanovnicima sirotinjskih četvrti neka se dezinficiraju nekoliko puta dnevno sapunom ili vodom… Ali dragi moji, oni nisu nikada bili u sirotinjskoj četvrti: tamo nema vode, ne znaju za sapun. Poručuju im neka ne izlaze iz kuća, ali tamo je kuća cijelo susjedstvo. Molimo vas, pozvao je Sveti Otac, pobrinimo se i za ove stvarnosti, čak i kada razmišljamo o zdravlju.

Zalaganje za pravednu i univerzalnu distribuciju cjepiva je dobrodošlo, ali uzimajući u obzir i šire područje, u kojem su potrebni isti kriteriji pravednosti za potrebe zdravlja i promicanja života.

Nije lagan zadatak ispitati brojna i ozbiljna pitanja koja su se pojavila u posljednje dvije godine, priznaje Papa. Tzv. „inflacija govora“ izazvana pandemijom dovela je i do svojevrsne kolektivne netrpeljivosti. Gotovo da ne želimo više čuti o tome i žurimo se preći na druge teme, kazao je Papa. No, bitno je mirno razmisliti kako bismo detaljno ispitali što se dogodilo i sagledali put prema boljoj budućnosti za svakoga.

Iz ove krize, dodao je Sveti Otac, znamo da nećemo izaći isti. Ili ćemo biti bolji ili gori. Izbor je u našim rukama. Gore od ove krize je to da ju ne iskoristimo za djelovanje, istaknuo je.

Želimo li bolji izaći iz krize, moraju se donijeti konkretne odluke, prije svega uzimajući u obzir međuovisnost „zajedničkoga doma“ i ljudske obitelji. Na tu se povezanost zaboravilo, a gorke posljedice su nam pred očima. Potrebno je hitno preokrenuti ovaj štetan trend, rekao je Papa, a to se može ostvariti sinergijom različitih disciplina.

Mnogi se vrlo ozbiljni problemi zanemaruju zbog nedostatka odgovarajuće predanosti, nastavio je Papa. Postoji mnogo primjera za to, kao što su kontrast kod bolesti poput malarije i tuberkuloze ili nesigurnost sanitarnih uvjeta zbog kojih svake godine umiru milijuni ljudi. Usporedimo li tu stvarnost sa zabrinutošću koju je izazvala pandemija COVID-19, vidimo kako se percepcija o ozbiljnosti problema i odgovarajuća mobilizacija energije i resursa uvelike razlikuju, rekao je Papa.

U tom je kontekstu apelirao na podršku međunarodnim inicijativama. Uz to, poručio je Papinskoj akademiji za život neka sudjeluje u zajedničkim inicijativama i u javnoj raspravi. Ono zahtjeva komunikaciju prikladnim jezikom i razumljivim argumentima u današnjem društvenom kontekstu, te će tako kršćanska antropološka misao može pomoći današnjim muškarcima i ženama da ponovno otkriju prvotno pravo na život od začeća do prirodne smrti.

(Vatican news - ps) 

27 rujna 2021, 15:08