Traži

Vatican News
Konferencija "Istraživanje uma, tijela i duše" Konferencija "Istraživanje uma, tijela i duše" 

Papa: Modeli zdravstvenih sustava otvoreni svima bez razlike

U videoporuci sudionicima međunarodne konferencije održane pod naslovom „Istraživanje uma, tijela i duše“ papa Franjo naglašava važnost interdisciplinarnoga istraživanja za bolje razumijevanje naše ljudske prirode

To je prije svega prigoda da izrazim zahvalnost onima koji su kao osobnu i profesionalnu obvezu izabrali brigu o bolesnima i potporu najpotrebitijima, a posebno onima koji se neumorno zauzimaju u borbi protiv pandemije koja i dalje odnosi živote i koja, istodobno, stavlja na kušnju naš osjećaj za solidarnost i bratstvo – istaknuo je papa Franjo u videoporuci kojom je završila konferencija naslovljena „Istraživanje uma, tijela i duše“.

Trodnevni skup, koji su organizirali Papinsko vijeće za kulturu, Zaklada „Cura“ te Zaklada „Znanost i vjera“, održan je online. Liječnici, znanstvenici, stručnjaci za etiku, vjerski vođe, kreatori politike i filantropi razgovarali su o posljednjim otkrićima na području medicine, zdravstvene zaštite i prevencije, kao i o kulturnom utjecaju tehnološkoga napretka, razmatrajući pritom i odnos između uma, tijela i duše.

Upravo od „uma, tijela i duše“, te „tripartitne koncepcije“ koju su prihvatili brojni crkveni oci, a poslije i razni moderni mislioci, polazi razmišljanje pape Franje koji, uzimajući u obzir sadašnje okolnosti, ističe kako razmišljati i staviti ljudsku osobu u središte zahtijeva također promišljanje o modelima zdravstvenih sustava otvorenih za sve bolesne, bez ikakve razlike.

Papa je u videoporuci izrazio također zadovoljstvo modernim medicinskim znanostima koje su – kako je rekao – bez sumnje pred nama otvorile horizont spoznaja i međudjelovanja koje se prije nekoliko stoljeća nije moglo ni zamisliti. Riječ je o istinskom napretku spoznaja koji se pretvorio i pretvara u sofisticiranija istraživanja te primjereniju i sve precizniju skrb.

Primjer je za to prije svega široko područje istraživanja na polju genetike, usmjereno na svladavanje različitih bolesti. Međutim, – primijetio je Papa – upravo to istraživanje postavlja neka temeljna antropološka i etička pitanja kao što je, primjerice, pitanje manipulacije ljudskim genomom kako bi se nadzirao ili čak nadvladao proces starenja, ili pak kako bi se postiglo izvještačeno jačanje ljudskoga bića.

Ne treba zaboraviti da ljudsko biće čine „tijelo, um i duša“. Riječ je o tri kategorije – primijetio je papa Franjo – koje se razlikuju od „klasičnoga“ kršćanskog viđenja, čiji je najpoznatiji model osobe shvaćene kao nerazdvojivo jedinstvo tijela i duše koja pak posjeduje inteligenciju i volju. To viđenje nije isključivo – objasnio je Papa – određene dimenzije našega bića, danas prečesto razdvojene, zapravo međusobno čine dubok i nerazdvojan splet.

Govoreći o temeljima ljudskoga postojanja, počevši od njegova „biološkog sloja“ koji se izražava kroz našu tjelesnost i predstavlja najneposredniju dimenziju - iako zbog toga nije shvatljivija - Papa je kazao da mi nismo čisti duhovi. Za svakoga od nas sve započinje našim tijelom, ali ne samo to: od začeća do smrti mi nemamo jednostavno tijelo, nego mi jesmo tijelo, a kršćanska nam vjera govori da ćemo to biti i u uskrsnuću.

Povijest medicinskih istraživanja nam u tom smislu prikazuje dimenziju zadivljujućega putovanja ljudskoga bića u otkrivanju samoga sebe. Tu ne mislimo samo na takozvanu „zapadnu“ medicinu – primijetio je Papa – nego na bogatstvo različitih medicina u raznim civilizacijama u svijetu.

Zahvaljujući interdisciplinarnom istraživanju možemo bolje shvatiti dinamike koje postoje između našega fizičkog stanja i okoline u kojoj živimo, između zdravlja i onoga što jedemo, između našega psihofizičkog zdravlja i brige o duhovnom životu – također kroz molitvu ili meditaciju u njezinim različitim oblicima – pa čak i između zdravlja i umjetnosti, a posebno mislim na glazbu – istaknuo je te dodao da nije, stoga, medicina slučajno most između prirodnih i društvenih znanosti, toliko da su je u prošlosti nazivali 'philosophia corporis', o čemu svjedoči jedan od rukopisa koji se čuvaju u Vatikanskoj apostolskoj biblioteci.

Jednako je važna dimenzija uma koja je uvjet za mogućnost našeg samorazumijevanja. Tu se bitnu dimenziju često poistovjećuje s mozgom i njegovim neurološkim procesima – primijetio je Papa – Međutim, iako ističući životnu važnost biološke i funkcionalne komponente mozga, ona ipak nije čimbenik koji je u stanju objasniti sve pojave koje nas čine ljudima, od kojih se mnoge od njih ne mogu izmjeriti te stoga nadilaze tjelesnu materijalnost. Doista, ljudsko biće ne može posjedovati um bez moždane tvari; ali istodobno, njegov se um ne može svesti na puku materijalnost njegova mozga. To je jednadžba koju valja slijediti – napomenuo je Papa.

Razmišljajući o trećoj dimenziji, o duši, Papa je primijetio da je i taj pojam u raznim kulturama i religijama poprimio različita značenja. Biblija, i ponajviše filozofsko-teološko razmišljanje, pojmom duše opisuje ljudsku jedinstvenost, specifičnost osobe koja se ne može svesti na bilo koji drugi oblik živoga bića, uključujući njezino otvaranje prema nadnaravnoj dimenziji, dakle, prema Bogu. Ta otvorenost prema nadnaravnom, prema nečemu većem od sebe konstitutivna je – objasnio je Papa – i svjedoči beskrajnu vrijednost svake ljudske osobe. U tom smislu dušu valja shvaćati prozorom koji gleda i vodi prema horizontu.

(Vatican News - aa)

 

10 svibnja 2021, 16:04