Traži

Vatican News

Papa: Briga o čovjeku i okolišu moralna je dužnost

Papa Franjo je primio u audijenciju devet novih veleposlanika pri Svetoj Stolici – iz Singapura, Zimbabvea, Bangladeša, Alžira, Šri Lanke, Barbadosa, Švedske, Finske i Nepala – te istaknuo da je rješavanje hitnih problema kao što su humanitarne krize povezane s migracijama i klimatskim promjenama, pitanje pravednosti

Alessandro Di Bussolo; Ariana Anić - Vatikan

Izazov razvoja globalne „kulture skrbi“ koja će potaknuti nove odnose i strukture u službi solidarnosti i društvene pravednosti, ali i potrebno suočavanje s pitanjima pravednosti, kao što su humanitarne krize povezane s migracijama i klimatskim promjenama, s dugom siromašnih zemalja i „ekološkim dugom“. U govoru novim veleposlanicima pri Svetoj Stolici iz devet zemalja, koji su mu danas predali vjerodajnice, papa Franjo se osvrnuo na svoje nedavne apele upućene međunarodnoj zajednici, te istaknuo potporu Svete Stolice svakom naporu uloženom u izgradnju svijeta u kojemu je ljudska osoba u središtu, financije u službi cjelovitoga razvoja, a Zemlja, naš zajednički dom, zaštićena i njegovana.

Novim diplomatskim predstavnicima iz Singapura, Zimbabvea, Bangladeša, Alžira, Šri Lanke, Barbadosa, Švedske, Finske i Nepala, Papa je zahvalio za njihovu prisutnost unatoč teškoćama na putovanju, prouzročenima pandemijom bolesti COVID-19 te napomenuo da je upravo zbog koronavirusa društvena i gospodarska kriza, u cijelom svijetu postala još teža.

Neki su izgubili svoje drage ili sredstva za život, a ima i obitelji bez odgovarajuće socijalne zaštite; sve nas je to učinilo svjesnijima naše međuovisnosti kao članova jedne ljudske obitelji, kao i potrebe da budemo pozorni prema siromašnima i nezaštićenima koji su među nama. Dok nastojimo izići iz sadašnje krize, naša se društva suočavaju s izazovom poduzimanja konkretnih koraka, uistinu hrabrih, kako bi se razvila opća „kultura skrbi“ – istaknuo je Papa.

Kultura koja može nadahnuti uspostavljanje novih odnosa i struktura suradnje u službi solidarnosti, poštovanja ljudskoga dostojanstva, uzajamne pomoći i društvene pravednosti – pojasnio je Sveti Otac podsjećajući na svoju ovogodišnju poruku za Svjetski dan mira. Spomenuvši se pak govora kojim se u veljači obratio Diplomatskom zboru ovjerovljenom pri Svetoj Stolici, istaknuo je da se u pandemiji pojavila veća teškoća, ako ne i nesposobnost, međunarodne zajednice u traženju zajedničkih rješenja za probleme našega svijeta.

Riječ je o hitnim pitanjima kao što su migracije i klimatske promjene, te humanitarne krize koje često iz njih proizlaze, zatim gospodarski dug koji pritišće brojne zemlje koje se bore za preživljavanje, te „ekološki dug“ koji dugujemo samoj prirodi, ali i narodima i zemljama pogođenima degradacijom okoliša koju su prouzročili čovjek i gubitak biološke raznolikosti.

Ti problemi nisu jednostavno politički ili gospodarski; to su pitanja pravednosti koja više nije moguće zanemarivati ili odgađati. Doista, riječ je o moralnoj međugeneracijskoj dužnosti, jer ozbiljnost kojom odgovaramo na takva pitanja određuje svijet koji ostavljamo svojoj djeci.

Rad je diplomata – prema Papinim riječima – bitan u razvoju globalne suglasnosti koja je sposobna odgovoriti na te etičke izazove s kojima se naša ljudska obitelj mora suočiti. Sveta Stolica sa svoje strane, preko svojih diplomatskih predstavništava i svojim djelovanjem u međunarodnoj zajednici, podupire svaki napor u svrhu izgradnje svijeta u kojemu je ljudska osoba u središtu, financije u službi cjelovitoga razvoja, a Zemlja, naš zajednički dom, zaštićena i njegovana.

Svojim djelovanjem u obrazovanju, karitativnim djelima i zdravstvenoj pomoći u cijelom svijetu, Crkva se zauzima u korist općega dobra, promičući razvoj pojedinaca i narodā, te na taj način nastoji pridonijeti miru – istaknuo je na kraju papa Franjo.

21 svibnja 2021, 15:46