Traži

Papa: Nakon pandemije potreban globalni plan razvoja usmjeren na siromašne

Papa je povjerio kardinalu Peteru Turksonu, pročelniku Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, poruku upućenu sudionicima proljetnih susreta Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda. Neka svijet nakon pandemije bude solidaran i inkluzivan, te neka se zajamči pristup dobrima svim zemljama i narodima

Adriana Masotti; Ariana Anić - Vatikan

Budućnost u kojoj su financije u službi općega dobra, u kojoj su ranjivi i marginalizirani stavljeni u središte i u kojoj je zemlja, naš zajednički dom, dobro njegovana – perspektiva je koju papa Franjo želi čitavoj ljudskoj obitelji, a koju je opisao u poruci upućenoj skupini Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda, u prigodi Proljetnih susreta 2021. godine.

Kako bi se postigao taj cilj – napisao je – potrebno je misliti na nove, kreativne i inkluzivne oblike društvenoga, političkoga i gospodarskog sudjelovanja. Počevši od ostvarenja, u ovo vrijeme pandemije, pravedno financirane solidarnosti u cijepljenju, kako zakon tržišta ne bi prevladao nad zakonom ljubavi i nad zdravljem svih ljudi.

Papa Franjo je također napomenuo da je zahvalan zato što može svojom porukom sudjelovati u radovima na susretu koji ne mogu ne voditi računa o nizu ozbiljnih i međusobno povezanih društveno-gospodarskih, ekoloških i političkih kriza prouzročenih pandemijom bolesti COVID-19, te odmah izrazio nadu da su ti radovi upravljeni prema modelu oporavka koji je u stanju ostvariti održivija rješenja za dobro sviju. Pojam oporavka ne može se zadovoljiti povratkom na neravnopravan i neodrživ model gospodarskoga i društvenoga života, gdje vrlo mala manjina svjetskoga stanovništva posjeduje polovicu njegova bogatstva – upozorio je Papa.

Podsjetivši sudionike susreta da danas brojni muškarci i žene žive na rubu društva i zapravo su isključeni iz financijskoga svijeta, papa Franjo je istaknuo da, ako želimo da svijet nakon pandemije bude bolji, trebamo osmisliti nove i kreativne oblike društvenoga, političkoga i gospodarskoga sudjelovanja, osjetljivi na glas siromašnih i zauzeti u njihovu uključivanju u izgradnju naše zajedničke budućnosti (usp. Fratelli Tutti, 169).

Riječ je o tomu da se i na gospodarsko-financijskom području razvije 'kultura susreta', u kojoj se svakoga može poslušati i u kojoj razvoj povjerenja i odnosa svima omogućuju napredak. U tom je smislu – prema Papinim riječima – danas hitno potrebno nadvladati individualnu viziju oporavka pojedinačnih zemalja kako bi se pokrenuo plan koji predviđa nove institucije ili obnovu postojećih, posebno onih globalnoga upravljanja; plan koji pomaže uspostaviti novu mrežu međunarodnih odnosa za razvoj svih naroda.

Potrebno je stoga i siromašnijim zemljama zajamčiti sudjelovanje u procesima donošenja odluka te pristup tržištu, kao i značajno smanjiti međunarodni dug koji je pandemija još otežala. Olakšavanje tereta duga tako brojnih zemalja i zajednica danas je duboko ljudska gesta koja može pomoći ljudima da se razviju, da imaju pristup cjepivu, zdravlju, obrazovanju i radu – istaknuo je papa Franjo te potaknuo da se ne zanemari još jedna vrsta duga, a to je 'ekološki dug' koji postoji ponajviše između sjevera i juga svijeta. On je nastao zbog ekološkoga uništenja koje je potaknuo čovjek i gubitak biološke raznolikosti.

Papa je u poruci skrenuo pozornost na ono što bi trebalo biti cilj cjelokupnoga gospodarskog života, odnosno na opće zajedničko dobro. Ako je to načelo opće prihvaćeno, posljedica je za međunarodnu zajednicu – kako je napisao – solidarnost koja nadilazi povremeno ostvarena velikodušna djela.

To znači razmišljati i djelovati u smislu zajednice. To znači da život svih ljudi ima prednost u odnosu na prisvajanje dobara od strane samo nekolicine. To također znači da se valja boriti protiv strukturalnih uzroka siromaštva, nejednakosti, nedostatka posla, zemlje i stana, protiv nijekanja društvenih i radnih prava… Solidarnost, shvaćena u svojem najdubljem značenju, način je stvaranja povijesti (Fratelli Tutti, 116) – istaknuo je Papa spominjući se svoje enciklike Fratelli Tutti.

Tržišta, posebno ona financijska – primijetio je Papa – ne upravljaju sama sobom; potrebni su propisi i zakoni koji jamče da financije rade za društvene ciljeve koji su toliko potrebni tijekom sadašnje opće zdravstvene krize, jer – kako stoji u poruci – ne možemo dopustiti da zakon tržišta prevlada nad zakonom ljubavi i zdravljem svih ljudi. Stoga je uputio poziv šefovima vlada, poduzećima i međunarodnim organizacijama da zajedno rade kako bi priskrbili cjepivo za sve ljude, posebno za najranjivije i potrebite (usp. Poruka Urbi et Orbi, Božić 2020.)

Poruku je papa Franjo završio želeći Proljetnim susretima 2021., Svjetske banke i Međunarodnoga monetarnog fonda, plodonosan rad za budućnost u kojoj će financije biti u službi općega dobra, u kojoj će najranjiviji i marginalizirani biti stavljeni u središte, i u kojoj će zemlja, naš zajednički dom, biti dobro njegovana. Potom je na sve sudionike zazvao Božje darove mudrosti, razumijevanja, dobroga savjeta, snage i mira.

09 travnja 2021, 15:19