Traži

Vatican News

Papa Franjo: Bratstvo je pravi lijek za današnje krize

U govoru Diplomatskom zboru ovjerovljenom pri Svetoj Stolici, čije je članove primio u audijenciju, papa Franjo se osvrnuo na zdravstvene, gospodarske i društvene posljedice pandemije. Istaknuo je također potrebno hitno rješavanje krize okoliša, te analizirao uzroke političke krize u više zemalja svijeta. Riječ je o krizama koje povećavaju nejednakosti, humanitarne krize i sukobe. Snažno je poželio da 2021. godina bude godina mira posebno u Siriji, Jemenu i Svetoj zemlji

Benedetta Capelli; Ariana Anić - Vatikan

Pandemija kao nit vodilja u opširnom razmišljanju o nevoljama svijeta i o krizi čovjeka. Lijek je za to sadržan u dvije ključne riječi: bratstvo i nada koje su put za ponovni početak i ozdravljenje planeta potresenoga virusom ravnodušja i nebrige – rekao je papa Franjo u govoru članovima Diplomatskoga zbora ovjerovljenog pri Svetoj Stolici, koje je primio u audijenciju. Papa je napomenuo da je nedavno završena godina iza sebe ostavila mnogo straha, malodušnosti i očaja, uz mnogo žalosti za preminulima.

To je ljude uvuklo u uvojnicu hladnoće i uzajamne sumnje i mnoge je zemlje potaknulo da podignu barijere. Riječ je o krizi globalnih posljedica jer pridonosi otežavanju drugih kriza koje su snažno međusobno povezane, kao što su klimatska, prehrambena, gospodarska i migracijska. Sve nas je stavila u krizu, pokazujući nam lice svijeta bolesnoga, ne samo zbog virusa, nego i što se tiče okoliša, gospodarskih i političkih procesa, kao i ljudskih odnosa. Istaknula je opasnosti i posljedice načina života u kojemu prevladavaju egoizam i kultura odbacivanja, – rekao je Papa – te je pred nas stavila dvije mogućnosti: nastaviti do sada prijeđenim putom, ili krenuti novim putom.

Sveti se Otac osvrnuo na sve vidike krize, počevši od zdravstvene, te istaknuo vrijednost svakog života od njegova začeća do prirodne smrti. Pritom je primijetio kako uz izliku jamčenja navodnih subjektivnih prava, sve veći broj zakonodavstava u svijetu kao da se udaljava od nezaobilazne zaštite života u svim njegovim razdobljima. Istaknuvši važnost prava na liječenje i odgovornost pružanja pomoći siromašnima i marginaliziranima, zatražio je da tako važno područje, kao što je zdravstvena zaštita i pomoć, ne vodi logika profita.

Stoga je ponovno pozvao na osobnu odgovornost u borbi protiv bolesti COVID-19, kao i na odgovornost vlasti u državama, kako bi cjepivo protiv te bolesti bilo zajamčeno svima. Potičem stoga sve države da daju svoj prinos međunarodnim inicijativama u svrhu osiguranja pravedne distribucije cjepiva; ne prema samo gospodarskim kriterijima, nego vodeći računa o potrebama svih ljudi, a posebno najpotrebitijih naroda – napomenuo je Papa.

Sada je vrijeme za djelovanje, jer već možemo rukom dotaknuti posljedice dugog nedjelovanja – istaknuo je te se osvrnuo na krizu okoliša, na naš planet koji je upravo u vrijeme pandemije pokazao koliko je slab i koliko mu je potrebna naša briga. Kriza okoliša zahtijeva dugoročna rješenja i međunarodnu suradnju; zbog toga Papa s pouzdanjem gleda konferenciju Ujedinjenih naroda o klimi (COP26), koja se treba održati u studenom u Glasgowu.  

Posebnu je zabrinutost izrazio za Afriku te spomenuo Burkinu Faso, Mali i Niger, s milijunima ljudi koji trpe zbog gladi, kao i opasnost od krajnje bijede u Južnom Sudanu, u kojemu više od milijun djece trpi zbog nedostatne prehrane, dok humanitarni koridori često nailaze na prepreke i dok se ograničava prisutnost na teritoriju humanitarnih agencija. I za rješenje te situacije vrlo je hitno – prema Papinim riječima – da vlasti Južnoga Sudana nadvladaju nerazumijevanja i nastave politički dijalog u svrhu potpunoga nacionalnog pomirenja.

Papa Franjo se potom osvrnuo na razne vidike gospodarske i društvene krize, ističući njezine posljedice na malom i srednjem poduzetništvu s gubitcima radnih mjesta i teškoćama obitelji. Ista je ta kriza istaknula sustav utemeljen na iskorištavanju i odbacivanju osoba i prirodnih izvora. Iz vidika se izgubila solidarnost – istaknuo je te napomenuo – Potrebna je nova Kopernikova revolucija koja će vratiti gospodarstvo u službu čovjeku, a ne obratno, počinjući učiti i primjenjivati drugačije gospodarstvo, ono koje daje živjeti i ne ubija; koje uključuje, humanizira i brine se o svemu stvorenomu.

Kriza je ljude dovela do očaja, te su brojni potražili druge načine zarade, što je otvorilo vrata prisilnom radu ili radu na crno, prostituciji i raznim zločinačkim aktivnostima, među kojima trgovini ljudima. Sve su to posljedice nedostatka gospodarske stabilnosti koje vode do lihvarstva, korupcije, i brojnih drugih nepravdi koje se događaju svakoga dana pred umornim i rastresenim očima našega suvremenog društva – primijetio je Papa.

Izolacija i zatvaranje granica zbog pandemije dovelo je i do povećanja humanitarnih kriza. Posebno mislim na Sudan – rekao je – gdje su se sklonile tisuće ljudi u bijegu iz pokrajine Tigre, kao i na druge zemlje podsaharske Afrike ili pokrajine Cabo Delgado u Mozambiku, u kojemu su mnogi bili prisiljeni napustiti vlastiti teritorij i sada se nalaze u vrlo bijednim uvjetima.

Papi su na srcu i Jemen i Sirija u kojima, osim teških kriza, veliki dio stanovništva pogađa prehrambena nesigurnost, a djeca su izmučena zbog neishranjenosti. Ponovno istaknuvši da je potrebno oprostiti dug siromašnih zemalja, Papa je napomenuo da su humanitarne krize često veće zbog gospodarskih sankcija. Zbog toga, iako razumije logiku sankcija, Sveta Stolica ne vidi njihovu djelotvornost i nada se njihovu slabljenju, također i zato da se podupre dostava humanitarne pomoći, posebno lijekova i medicinskih instrumenata koji su prevažni u ovo vrijeme pandemije – istaknuo je papa Franjo.

Osvrnuvši se na veći broj migranata koji je zabilježen u 2020. godini, istaknuo je opasnosti nekih ruta, te sve više odbijenih osoba i vraćenih u njihove domovine, u sabirne i pritvorne centre u kojima su podvrgnute torturama i kršenju ljudskih prava. Pouzdajući se u novi pakt Europske unije o migracijama i azilu, koji valja poduprijeti političkom voljom i zauzimanjem svih uključenih strana, potrebno je – istaknuo je – iskorijeniti uzroke nepravde.

Humanitarni koridori sigurno pridonose suočavanju s nekim od tih problema, spašavajući brojne živote. Ipak, zbog težine krize sve je više potrebno hitno se u korijenu suočiti s uzrocima koji primoravaju na migraciju, kao što su potrebni zajednički napori u potpori zemljama prvoga prihvata koje na sebe preuzimaju moralnu obvezu spašavanja života – kazao je Papa te izrazio i veliku zabrinutost Svete Stolice za stanje interno raseljenih osoba, posebno u središnjem dijelu Sahela, u kojemu se njihov broj, u manje od dvije godine, povećao dvadeset puta.

Duboka kriza – po mišljenju pape Franje – ima korijene u političkoj krizi. Razmišljajući o tomu, spomenuo je Mjanmar, pogođen državnim udarom koji je prekinuo put zemlje prema demokraciji. Govorio je i o naoružanju i nuklearnom oružju te istaknuo da, unatoč znakovima ohrabrenja, u svijetu ima previše oružja.

Sve je veća stoga potreba za mirom. Kako bih volio da 2021. godina bude godina u kojoj će se konačno napisati riječ 'kraj' sukobu u Siriji – rekao je, a potom spomenuo Svetu zemlju, Libanon, Libiju, Srednjoafričku Republiku, Latinsku Ameriku općenito, kao i Korejski poluotok i južni Kavkaz.

Što se tiče mladih i posljedica pandemije, papa Franjo je govorio o „odgojnoj katastrofi“ na koju valja reagirati za dobro budućih generacija i čitavoga društva. Odgoj je, naime, prirodni lijek za individualističku kulturu. Osvrnuvši se na obitelji, primijetio je da su se neke, u izolaciji, više povezale, neke su se udaljile, a u nekim je slučajevima došlo do nasilja nad ženama. Tim žrtvama treba pružiti pomoć, a to je zadaća javnih i civilnih vlasti. Pandemija je, među ostalim, ograničila i dimenziju bogoštovlja i karitativne aktivnosti.

Govor je Papa završio pozivom na nove putove solidarnosti i zajedništva za čitavu ljudsku obitelj. Godina 2021. nije vrijeme za gubljenje. Ono neće biti izgubljeno u mjeri u kojoj ćemo znati velikodušno i zauzeto surađivati. U tom smislu mislim da je bratstvo pravi lijek za pandemiju i za brojne nevolje koje su nas pogodile. Bratstvo i nada su poput lijekova koji su danas potrebni svijetu, isto kao i cjepivo – istaknuo je papa Franjo.

08 veljače 2021, 15:39