Traži

Vatican News
Papa Franjo u procesiji s novim kardinalima na kraju konzistorija u listopadu 2019. godina Papa Franjo u procesiji s novim kardinalima na kraju konzistorija u listopadu 2019. godina  (Vatican Media)

Sedmi redovni javni konzistorij pape Franje

Papa Franjo će poslijepodne predvoditi redovni javni konzistorij na kojemu će kreirati 9 novih kardinala s pravom biranja i četiri 80-godišnjaka, ali dvojica, iz Azije, nisu mogli doći u Rim. Konzistorij će se održati u prisutnosti samo stotinjak vjernika, a mnogo će kardinala konzistorij pratiti putem interneta

Za sedmi konzistorij svojega papinstva, papa Franjo je izabrao dan prije prve nedjelje došašća, odnosno početka liturgijske godine. U prisutnosti samo stotinjak vjernika, zbog epidemioloških mjera i preporuka radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19, Papa će danas poslijepodne predvoditi redovni javni konzistorij na kojemu će kreirati 13 novih kardinala. Kako je navijestio na kraju podnevnoga nagovora u nedjelju, 25. listopada, devet novih kardinala ima manje od 80 godina, te stoga imaju pravo sudjelovati na sljedećoj konklavi, a četvorica imaju više od 80 godina.

Nakon današnjega konzistorija Kardinalski će zbor imati 229 članova, od kojih 101 nema pravo izbora. Tijekom nekoliko stoljeća bilo ih je samo 30. Potom je Siksto V., 1586. godine, povećao taj broj na 70. Danas je to skupina osoba koja i zemljopisno predstavlja evanđeoski izraz 'sve do krajnjih granica zemlje'. Kardinalski zbor u današnjim dimenzijama i sastavu, izbor je koji je postupno dozrijevao u XX. stoljeću. Prvi koji je prešao povijesnu granicu Siksta V. bio je Ivan XXIII., tako da se broj kardinala između XIX. i XX. stoljeća kretao oko 60, dok ih je u vrijeme preminuća pape Roncallija bilo 82 i među njima su se pojavili prvi filipinski, japanski i afrički kardinali.

Nakon nekoliko godina Pavao VI. je zaokružio te promjene. Kreirao je 143 kardinala, proširujući popis zemalja njihova podrijetla, te je tako, primjerice, imenovan prvi kardinal s Novoga Zelanda, prvi s Madagaskara, Šri Lanke… Osim toga, odredio je mjesto istočnih patrijarha u Kardinalskom zboru, te utvrdio prag, još uvijek važeći, od 80 godina za izlazak iz zbora birača.

Kada je preminuo papa Montini Kardinalski je zbor imao 129 članova. S papom Wojtyłom on potpuno postaje prikaz svijeta i 231 kardinala iz 70-ak zemalja koje je kreirao u devet konzistorija, od kojih je rekordan onaj održan 2001. godine, kada je kreirao 42 kardinala. U Kardinalskom je zboru još uvijek 16 kardinala s pravom biranja u skupini od njih 65 koje je imenovao sveti Ivan Pavao II., od kojih je najstariji 96-godišnji Jozef Tomko, kreiran 1985. godine.

I tijekom papinstva Benedikta XVI. u Kardinalski zbor je ušlo 90 kardinala kreiranih na pet konzistorija. Među onima koji su kardinalski biret primili od Pape emeritusa 39 je kardinala s pravom biranja i 30 nebirača, uključujući najstarijega, Francuza Alberta Vanhoyea, koji je u Kardinalski zbor uvršten 2006. godine.

Papa Franjo je pak kreirao najmlađega živućeg kardinala, Dieudonnéa Nzapalaingu, koji je tada, 2016. godine imao 49 godina, a kao metropolit Banguija također je prvi kardinal rođen u Srednjoafričkoj Republici. Osim toga, papa Franjo je kardinalska sjedišta dao zemljama koje ga do tada nikada nisu imale – osim spomenute Srednjoafričke Republike, tu je, među ostalim, Brunej, Ruanda, Haiti, Panama, Kapverdski Otoci, Bangladeš, Papua Nova Gvineja, Malezija, Mali, Švedska, Salvador i druge. Među kardinalima koje je kreirao papa Franjo nalazi se i prvi obraćenik na katolištvo od vremena Jean-Marie Lustigera, štokholmski biskup Anders Arborelius.

(Vatican News - aa)

28 studenoga 2020, 15:31