Traži

Vatican News
Amazonska prašuma Amazonska prašuma  (AFP or licensors)

Papa zajednicama Laudato si': Nema ekologije bez pravednosti

Prirodi koja nas okružuje danas se više ne divimo nego ju uništavamo – istaknuo je papa Franjo susrevši se u Vatikanu sa zajednicama „Laudato si'“. Pozvao je pritom pojedince i institucije na konkretnu zaštitu okoliša, kako nitko ne bi bio lišen zemlje na kojoj živi

Alessandro De Carolis; Ariana Anić - Vatikan

Nemir zbog želje za potrošnjom, ne primjećujući skandal odbacivanja i rasipanja, te uništavajući okoliš i one koji u njemu žive. Ili pak izbor drugačijeg pogleda koji odlučuje osobno se zauzeti u rješavanju problema čovjeka i zemlje. Riječ je o pogledu koji ne traži izlike, poput onoga Dobrog Samarijanca koji se pobrinuo za nesretnika uz cestu kojega ni ne poznaje. Papa je to još jednom ponovio onima koji su odlučili imati pogled i djelovati u skladu s načelom „cjelovite ekologije“, objašnjene u enciklici Laudato si'.

Upravo je Laudato si' ime zajednicā koje je Papa danas primio u Dvorani Pavla VI., osnovanih na poticaj mons. Domenica Pompilija, biskupa talijanskoga gradića Rietija, i Carla Petrinija, utemeljitelja pokreta Slow Food (Spora hrana), koji su upravo prije nekoliko dana u Vatikanu predstavili knjigu razgovora pape Franje s Carlom Petrinijem, naslovljenu „Buduća Zemlja“. Nebriga o stvorenomu i društvena nepravda utječu jedna na drugu – rekao je Papa te dodao – Može se reći da nema ekologije bez pravednosti i nema pravednosti bez ekologije.

Potrebna je stvarna volja za suočavanjem, i to iz korijena, s uzrocima sadašnjih klimatskih poremećaja. Nije dovoljno općenito zauzimanje, koje ostaje samo na riječima… - napomenuo je Papa. I ne možemo biti pozorni samo na neposrednu suglasnost vlastitih birača ili ulagača. Valja gledati daleko, inače nam povijest neće oprostiti. Treba raditi danas za budućnost svih ljudi. Mladi i siromašni pitat će nas za to. To je naš izazov – istaknuo je Papa te, navodeći riječi teologa mučenika Dietricha Bonhoeffera, napomenuo da naš izazov danas nije „kako ćemo se snaći“, kako ćemo izići iz toga; naš je pravi izazov kakav će biti život sljedećeg naraštaja. Na to moramo misliti! – istaknuo je Sveti Otac.

Pogled onoga tko želi ozbiljno voljeti okoliš, prema Papinim riječima ima dva obilježja: sposoban je za kontemplaciju, te stoga za samilost. U prvom se slučaju polazi od tvrdnje da se prirodi koja nas okružuje danas više ne divimo, nego ju uništavamo (…) Pogled na stvarnost sve je brži, rastresen, površan, dok u vrlo kratkom vremenu izlaze netočne vijesti i izgaraju šume.

Bolesni od konsumizma, uznemirujemo se zbog najnovije aplikacije, a ne znamo više imena susjedā, i još slabije razlikujemo jedno drvo od drugoga. Što je još gore, takvim se načinom života gube korijeni, gubi se zahvalnost za sve što postoji i za onoga koji nam je to dao. Da ne bismo zaboravili, trebamo se vratiti kontemplaciji; kako se ne bismo rastresli tisućama beskorisnih stvari, valja ponovno pronaći tišinu; kako nam se srce ne bi razboljelo, trebamo se zaustaviti – upozorio je Papa.

Riječ je – objasnio je – o kontemplaciji koja vodi u djelovanje; svatko može dio svijeta, zagađenoga ljudskom pohlepom, promijeniti u dobru stvarnost koju je Stvoritelj želio. Naime, tko zna kontemplirati, ne miruje prekriženih ruku, nego se konkretno zauzima u djelovanju. Na to se nadovezuje sposobnost za samilost, osjećaj koji ljudski pogled čini sličnim pogledu Boga koji, unatoč svom zlu koje mislimo i činimo, uvijek nas gleda kao voljenu djecu. Samilost znači uspostaviti novu vezu s drugim.

Naša je samilost najbolje cjepivo protiv epidemije ravnodušja. 'Ne tiče me se', 'nije na meni', nema veze sa mnom'; to su – prema Papinim riječima – simptomi ravnodušja. Naprotiv, tko ima samilosti prelazi s izjave 'nije me briga za tebe' na 'ti si važan za mene' (…) Svijetu je potrebna ta kreativna i djelotvorna ljubav; potrebni su mu ljudi koji ne stoje ispred ekrana i komentiraju, nego koji prljaju ruke kako bi uklonili propadanje i vratili dostojanstvo. Imati samilosti znači donijeti odluku, znači da nemamo nijednog neprijatelja kako bismo u svakomu vidjeli svojeg bližnjeg – napomenuo je Papa.

Dakle, tko ima samilosti ulazi u oštru svakodnevnu borbu protiv odbacivanja i rasipanja, odbacivanja drugih i rasipanja stvari, kao što je ona milijarda tona jestive hrane koja se – prema izvještajima Organizacije ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) – u industrijaliziranim zemljama baca, a to papa Franjo naziva skandalom. Pomozimo si zajedno boriti se protiv odbacivanja i rasipanja, zahtijevajmo političke odluke koje obuhvaćaju napredak i pravednost, razvoj i održivost za sve, kako nitko ne bi bio lišen zemlje na kojoj živi, dobroga zraka koji udiše, vode koju ima pravo piti i hrane koju ima pravo jesti – potaknuo je na kraju papa Franjo.

12 rujna 2020, 14:52