Traži

Vatican News
Papa Franjo u molitvi na grobu svete Monike u bazilici svetog Augustina Papa Franjo u molitvi na grobu svete Monike u bazilici svetog Augustina 

Papa Franjo pohodio baziliku svetog Augustina i pomolio se na grobu svete Monike

Jučer, 27. kolovoza, na spomendan svete Monike, papa Franjo je pohodio rimsku baziliku u kojoj se nalazi grob majke svetog Augustina, kojega se spominjemo danas

Papa Franjo je jučer poslijepodne, na spomendan svete Monike, otišao u baziliku svetoga Augustina u Rimu, te se pomolio u kapeli posvećenoj majci hiponskoga biskupa. Upravo se u toj rimskoj bazilici nalazi njezin grob. Nakon molitve Papa se vratio u Vatikan.

Sveti Augustin, kojega se u Crkvi spominjemo danas, osim unutarnjega samoispitivanja i traženja Boga kroz razum i vjeru, uči nas također tumačiti povijest u svjetlu providnosti. Crkvene se oce s pravom opisuje svetcima koji su, snagom vjere, dubinom i bogatstvom naučavanja, u prvim stoljećima Crkvu obnovili i ojačali – napisao je Ivan Pavao II. u apostolskom pismu Patres Ecclesiae. Među crkvenim je ocima i sveti Augustin, hiponski biskup, koji je svojom pastoralnom službom i svojim djelima uvelike pridonio razvoju kršćanskoga nauka.

Sveti Augustin nas svojim životnim iskustvom poučava ići putom nutrine kako bismo pronašli Boga i Njegovu riječ razumjeli vjerom i razumom, ali svojim spisima on također odgovara na velika čovjekova pitanja o životu, o dobru i zlu, o povijesti. Brojne su propovijedi u kojima sveti Augustin govori o aktualnim temama, prekorava svoje vjernike zbog poganskih običaja, pomaže im tumačiti stvarnost u svjetlu evanđelja.

Kao pastir, 35 je godina vodio svoju biskupiju u kršćanskom pravovjerju, te morao rješavati građanske razmirice s kojima su mu dolazili građani Hipona. To ga je još više približavalo njegovu narodu; obraćali su mu se, naime, i pogani i kršćani. Zbog toga se bavio konkretnim problemima te malo pomalo suočavao s herezama i teološkim pitanjima, dok su njegove propovijedi oduševljavale narod, toliko da su ga ljudi mogli slušati i po nekoliko sati.

U zreloj dobi, između 413. i 426. godine, sveti je Augustin napisao djelo De civitate Dei (O Božjoj državi), dajući tumačenje povijesti kroz katoličku vjeru. U 22 knjige koje čine to djelo, svijet je opisan kao plod „zemaljskoga grada“, odnosno države, obilježenoga ljudskim grijehom i ljubavlju prema sebi, i „nebeskoga grada“, mjesta milosti i Božje ljubavi. Međutim, po mišljenju hiponskoga biskupa, u svim civilizacijama ima ljudi koji pripadaju jednom ili drugom. Osim toga, uočavajući da providnost vodi cijelu povijest, sva zbivanja i svaki pojedinačni osobni događaj dobivaju značenje.

Osvrćući se na prilike u kojima je sveti Augustin napisao to djelo, otac Giustino Casciano, prior Talijanske augustinske provincije, rekao je da je to bio trenutak u kojemu je Rim pao u ruke Gota. Taj, doista epohalan događaj, potresao je tada ljude, te potaknuo optužbu protiv kršćana, smatrajući ih uzrokom propasti Rima, vječnoga grada. Augustin je stoga, pišući djelo 'De civitate Dei', želio odgovoriti na te optužbe.

Tako on kaže da Rim nije zbog kršćanstva postao slab te pao u ruke barbarā, nego je zbog moralne pokvarenosti, pokvarenosti običaja, Rim izgubio svoj sjaj i veličinu. Oslabio je zbog čovjeka koji je više slijedio žudnje nego vlastitu inteligenciju, svoju vječnu sudbinu. Mislim da je zanimljivo razmisliti o sadašnjoj situaciji u svijetu, o činjenici da proživljavamo krizu opće epidemije koja je pogodila sve narode – primijetio je prior. Augustinovo razmišljanje može biti vrlo zanimljivo kao viđenje povijesti svijeta, u kojemu kršćanstvo može dati mnogo svjetla, a kršćanska vjera može dati brojna rješenja za izlaz – istaknuo je otac Giustino.

(Vatican News - aa)

28 kolovoza 2020, 14:08