Traži

Vatican News
 (Vatican Media)

Papa Franjo: Plodovi zemlje moraju stići do svih ljudi

Na općoj audijenciji, održanoj u biblioteci Apostolske palače, papa Franjo je nastavio niz katehezā o krizi prouzročenoj bolešću COVID-19, analizirajući ozbiljne posljedice nepravednoga gospodarskog razvoja. Društvena pravednost i zaštita svega stvorenoga prijeko su potrebni, ponovno je istaknuo te uputio snažan apel za brojnu djecu u svijetu koja umiru od gladi i nemaju mogućnosti za školovanje

Debora Donnini; Ariana Anić - Vatikan

Svijet je prožet društvenim nejednakostima, koje je pandemija još povećala, i gospodarskim modelom koji je često ravnodušan na štete počinjene našem zajedničkom domu – istaknuo je papa Franjo na općoj audijenciji, održanoj u biblioteci Apostolske palače, nastavljajući niz kateheza posvećenih pandemiji bolesti COVID-19. Papa je potaknuo kršćane da podijele s drugima svoja dobra, dajući da donesu plod i za druge, te pritom podsjetio na iskustvo prvih kršćanskih zajednica koje, iako su živjele u teškim vremenima, stavljale su svoja dobra na raspolaganje svima, svjesne da su samo jedno srce i jedna duša.

Pandemija je sve nas stavila u krizu. Ali, zapamtite, iz krize ne možemo izići onakvi kakvi smo bili prije nje. Ili smo bolji, ili gori. To je naš izbor – upozorio je Papa te upitao – Hoćemo li nakon krize nastaviti s tim gospodarskim sustavom društvene nepravde i prezira prema očuvanju okoliša, svega stvorenoga, našega zajedničkog doma?

Razmislimo – potaknuo je te poželio da kršćanske zajednice XXI. stoljeća ožive tu stvarnost te tako dadu svjedočanstvo Gospodinova uskrsnuća. Briga o stvorenom i društvena pravednost, naime, idu zajedno. Ako brinemo o dobrima koje nam Stvoritelj daruje, ako stavimo na raspolaganje ono što posjedujemo tako da nikomu ne uzmanjka, tada ćemo doista moći nadahnuti nadu kako bismo obnovili svijet i učinili ga zdravijim i pravednijim – istaknuo je Papa.

Više je puta ponovio da je pandemija povećala nejednakosti, te istaknuo da neka djeca mogu nastaviti školovanje, dok je za neke ono prekinuto; neke zemlje mogu pustiti novac u promet kako bi se suočile s krizom, dok bi za druge to značilo staviti budućnost pod hipoteku. Riječ je o simptomima koji očituju točno određenu bolest. Oni, naime, pokazuju društvenu bolest; to je virus koji dolazi iz bolesnoga gospodarstva. Trebamo jednostavno reći: gospodarstvo je bolesno – istaknuo je Papa.

U današnjem svijetu malo onih vrlo bogatih, mala skupina, posjeduje više od ostatka cijeloga čovječanstva – primijetio je te istaknuo – riječ je o nepravdi koja vapi u nebo! S druge pak strane taj model gospodarskoga rasta čini se ravnodušnim na štete počinjene svemu stvorenomu, s teškim i nepopravljivim posljedicama kao što je gubitak biološke raznolikosti, klimatske promjene, uništavanje tropskih šuma. Blizu smo tomu da prijeđemo brojne granice našega divnog planeta – upozorio je papa Franjo.

Društvene nejednakosti i uništavanje okoliša imaju isti korijen – primijetio je te objasnio – to je grijeh želje da posjedujemo i gospodarimo braćom i sestrama, prirodom i samim Bogom. U odnosu na sve to kršćani ne smiju ostati nepoduzetni; kršćanska nada, naime, podupire želju za solidarnošću s drugima. Kada snažna želja za posjedovanjem i gospodarenjem milijune ljudi lišava osnovnih dobara; kada je gospodarska i tehnološka nejednakost tolika da ranjava društveno tkivo; i kada ovisnost o neograničenom materijalnom napretku prijeti zajedničkom domu, ne možemo to mirno gledati – istaknuo je Papa. Pogleda čvrsto upravljenoga prema Isusu – dodao je – i u sigurnosti da Njegova ljubav djeluje preko zajednice Njegovih učenika, trebamo svi zajedno djelovati, u nadi da ćemo stvoriti nešto drugačije i bolje.

Papi je posebno na srcu stanje djece u svijetu, o kojemu svjedoče statistike. Koliko djece danas umire od gladi zbog loše raspodjele bogatstava, zbog lošega gospodarskog sustava; i koliko djece danas nema pravo na školovanje, zbog istog razloga – primijetio je te dodao – Neka nam ta slika djece, potrebite zbog gladi i zbog nemogućnosti školovanja, pomogne shvatiti da iz ove krize moramo izići bolji.

Više puta spominjući Katekizam Katoličke Crkve i Knjigu postanka, Papa je podsjetio da je Bog rekao čovjeku da upravlja zemljom obrađujući ju i čuvajući. Nije mu, dakle, dao slobodne ruke da od zemlje čini što hoće, jer između nas i prirode postoji odnos odgovornoga reciprociteta – primijetio je Sveti Otac. Zemlja je, naime, dana cijelom ljudskom rodu, i njezini plodovi moraju stići do svih, a ne samo do nekih. Trebamo biti upravitelji dobrima, a ne gospodari – napomenuo je podsjećajući na 'zlatno pravilo' društvenoga ponašanja, istaknuto i u enciklici Laudato si': podređenost privatnoga vlasništva općoj raspodjeli dobara.

Ukratko, vlasništvo i novac sredstva su koja se lako mogu pretvoriti u individualni ili zajednički cilj, ali tako se pogađaju temeljne ljudske vrijednosti. Homo sapiens se izobličuje i postaje neka vrsta 'homo oeconomicusa' – u lošem smislu – postaje vrsta individualista, kalkulanta i gospodara. Zaboravljamo da smo, budući da smo stvoreni na sliku i priliku Božju, društvena bića, kreativna i solidarna, beskonačno sposobna voljeti. Često to zaboravljamo – primijetio je Papa te na kraju istaknuo da smo, zapravo, među svim vrstama, bića koja su najspremnija za suradnju, i napredujemo u zajednici, kao što se dobro vidi u iskustvu svetih. 

26 kolovoza 2020, 14:04