Traži

Vatican News

Papa: O onome što će doći poslije treba razmišljati već sada

Kako Papa doživljava krizu uzrokovanu Covidom-19? Kako se pripremiti za ono što dolazi poslije? O tim i sličnim pitanjima sa Svetim je Ocem razgovarao britanski novinar Austen Ivereigh u intervjuu koji je objavljen u nekoliko europskih i svjetskih katoličkih časopisa

Mate Žaja - Vatikan

Papa Franjo je prošlih dana dao intervju britanskom novinaru Austenu Ivereighu, u kojem se usredotočio na osobno iskustvo života u vrijeme pandemije, kao i na razmišljanje o tome kako se pripremiti za ono što dolazi poslije. Na početku intervjua objavljenog u nekoliko europskih i svjetskih katoličkih časopisa, Sveti je Otac istaknuo da Rimska kurija u ovom razdoblju pokušava nastaviti s radom i normalnim životom.

Vrijeme izolacije kao prilika za molitvu za druge

Što se tiče njegovog osobnog duhovnog života, Papa je kazao kako u ovo vrijeme izolacije više moli te misli na ljude. Zabrinut je za narod te mu razmišljanje o njemu čini dobro i – kako je kazao – odvlači ga od sebičnosti. Mislim na svoje trenutne odgovornosti i na ono što će doći poslije. Kakva će nakon toga biti moja služba rimskog biskupa, kao poglavara Crkve? To „poslije“ već se pokazuje tragičnim i bolnim pa je bolje o tome razmišljati već sada. Preko Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja organizirano je povjerenstvo koje radi na tome i sastaje se sa mnom – rekao je Sveti Otac.

Kako biti bliži Božjemu narodu

Moja najveća briga, barem ona koju primjećujem u molitvi, jest kako pratiti Božji narod i biti mu bliži – istaknuo je Papa i dodao da je to smisao mise u sedam sati ujutro, iz Doma svete Marte, koja se svakodnevno prenosi uživo putem Interneta, kao i nekih njegovih govora i molitve održane 27. ožujka na Trgu svetog Petra. Osvrnuo se i na veliko zauzimanje Apostolske milostinjarnice koja pomaže potrebitim osobama, posebice na području Rimske biskupije.

Pripremite se za bolja vremena

Živim ovaj trenutak s puno neizvjesnosti; to je trenutak velike domišljatosti i kreativnosti – napomenuo je papa Franjo te na pitanje kako vidi poslanje Crkve u ovom trenutku kazao da Božjem narodu treba pastir koji će biti uz njega i koji sebe suviše ne štiti. Dotaknuo se i kršćanske kreativnosti za koju smatra da se mora pokazati u otvaranju novih obzora, u transcendentnom otvaranju prema Bogu i ljudima te u osmišljavanju novih načina boravka u kući. Nije lako boraviti u zatvorenom – kazao je Sveti Otac i dodao – Dolazi mi na um stih iz „Eneide“ koji savjetuje da se u slučaju poraza ne predaje. Pripremite se za bolja vremena; tada će vam pomoći prisjećanje na sadašnje događaje.

Opasnost kulture otpada

Na upit o odgovoru vlasti na pandemiju, Sveti je Otac primijetio da su u nekim zemljama Vlade poduzele uzorne mjere, s točno određenim prioritetom zaštite stanovništva. Shvaćamo ipak da naše misli, sviđalo se to nama ili ne, oblikuje ekonomija – kazao je i napomenuo – Čini se da je žrtvovanje normalno u svijetu financija. To je politika kulture otpada. Od vrha do dna. Mislim, primjerice, na prenatalnu selektivnost. Danas je vrlo teško sresti na ulici osobu s Downovim sindromom. Kad ju ugledaju na ultrazvuku, vrate ju pošiljatelju. To je kultura eutanazije, legalna ili prikrivena, u kojoj se starijim osobama lijekovi daju samo do određenog trenutka.

Na pitanje o tome može li nas ova kriza potaknuti na ponovnu procjenu našega načina života, kao i na ekološko obraćenje te čovječnije društvo i gospodarstvo, papa Franjo je citirao španjolsku poslovicu koja kaže da Bog uvijek oprašta, mi ponekad, a priroda nikad. Osvrnuo se potom na nedavne požare u Australiji, otapanje leda na Sjevernom polu i poplave te kazao da je tu zasigurno riječ o odgovoru prirode.

Obraćenje putem prisjećanja

Osim toga, Sveti je Otac primijetio da imamo selektivno pamćenje te se osvrnuo na Prvi i Drugi svjetski rat, kao i na današnje populističke govore, selektivne političke odluke i postupke pojedinih političara. Danas je vrijeme za obnovu pamćenja – kazao je – Nije ovo prva kuga koja je pogodila čovječanstvo. Ostale su se svele samo na anegdote. Moramo obnoviti sjećanje na korijene, na tradiciju koja „dobro pamti“. U Duhovnim su vježbama svetog Ignacija cijeli prvi tjedan, a potom i razmatranje „Kako da postignemo ljubav“, u četvrtom tjednu, u potpunosti u znaku sjećanja. To je obraćenje putem sjećanja.

Ova kriza pogađa sve nas, bogate i siromašne. To je apel na pažnju protiv licemjerja. Zabrinut sam zbog licemjerja određenih političara koji kažu da se žele suočiti s krizom i, dok govore o gladi u svijetu, istovremeno proizvode oružje. Vrijeme je da se s toga licemjerja obratimo na djelovanje. Ovo je vrijeme dosljednosti. Ili smo dosljedni ili gubimo sve – rekao je papa Franjo.

Duh Sveti institucionalizira Crkvu

Osim toga, Sveti je Otac, govoreći o Crkvi, istaknuo da je ona institucija te da postoji napast da sanjamo o deinstitucionaliziranoj Crkvi. Duh Sveti Crkvu čini institucijom. On je taj koji institucionalizira Crkvu – kazao je Papa i dodao – To je izmjenična i usklađujuća dinamika, jer Duh Sveti preko karizmi uzdrma stvari, ali u tom „neredu“ stvara sklad. Slobodna Crkva ne znači anarhična Crkva, jer sloboda je dar od Boga. Institucionalizirana Crkva je Crkva koju institucionalizira Duh Sveti.

Napetost između nereda i sklada; takva je Crkva koja mora izići iz krize. Moramo naučiti živjeti u Crkvi u napetosti između nereda i sklada uzrokovanih Duhom Svetim. Ako me upitate za teološku knjigu koja vam može pomoći da to shvatite, onda su to Djela apostolska. Tamo ćete pronaći način na koji Duh Sveti deinstitucionalizira ono što više nije potrebno i institucionalizira budućnost Crkve. Takva je Crkva koja mora izići iz krize – istaknuo je Sveti Otac.

Govoreći o podjeljivanju oprosta tijekom pandemije, kada je svećenicima često nemoguće stupiti u izravan kontakt s pokornikom, Papa je napomenuo da je u ovo vrijeme krize Crkva sloboda Duha, a ne Crkva zatvorena u institucijama. To ne znači da je kanonsko pravo beskorisno; služi, da, pomaže, i molim vas da ga dobro koristimo jer nam čini dobro – rekao je papa Franjo.

Stariji i mladi - korijen i pupoljak

U vezi s odnosom između starijih i mlađih generacija, Sveti je Otac istaknuo da su starije osobe i dalje korijeni te moraju razgovarati s mladima. Ta napetost između starijih i mladih uvijek se mora razriješiti u susretu. Mlada je osoba pupoljak, list, ali treba mu korijen, inače ne može uroditi plodom – kazao je te starijim osobama poručio – Znam da osjećate kako je smrt blizu i da se bojite, ali usmjerite pogled na drugu stranu, sjetite se svojih unuka i nemojte prestati sanjati. To Bog od vas traži, da sanjate. Mladima je pak poručio da se usude gledati naprijed i da budu proroci (usp. Joel 3.1).

15 travnja 2020, 13:20