Traži

Vatican News
Otvaranje proslave 150. obljetnice Rima glavnoga grada Otvaranje proslave 150. obljetnice Rima glavnoga grada  (ANSA)

Papa Franjo: Grad Rim je veliko bogatstvo čovječanstva

Vječni se Grad treba obnoviti otvarajući se svijetu i uključujući sve ljude. Istaknuo je to papa Franjo u poruci povodom početka proslave 150. obljetnice Rima kao glavnoga grada Italije. Papa je upozorio na odgovornost za periferije, na kojima vlada pretjerana bijeda. Podsjetio je i na riječi, tada kardinala, Montinija o kraju vremenite vlasti

Debora Donnini; Ariana Anić - Vatikan

Samo ako bude sve više bratski grad, Rim će živjeti svoj univerzalni poziv te tako biti promicatelj jedinstva i mira u svijetu – tim je riječima papa Franjo, u poruci za početak obilježavanja 150 godina Rima glavnoga grada, podsjetio na važan poziv grada, da bude „grad susreta“ na međunarodnoj sceni punoj sukobā. Papinu je poruku jučer poslijepodne pročitao državni tajnik kardinal Pietro Parolin, na koncertu u rimskoj Operi, kojim je započela proslava obljetnice.

Bratstvo između Katoličke Crkve i Židovske zajednice

Tijekom proteklih 150 godina Rim se mnogo promijenio, prešavši iz homogene ljudske sredine u višeetničku zajednicu u kojoj, uz katoličko viđenje, žive i ona nadahnuta drugim vjerovanjima, kao i nereligioznim shvaćanjem života. Podsjetivši da je Crkva uvijek dijelila radosti i boli Rimljana, papa Franjo je istaknuo tri trenutka te bogate zajedničke povijesti.

Najprije se spomenuo devet mjeseci nacističke okupacije grada te strašne potjere za Židovima, od 16. listopada 1943. godine, kako bi ih se deportiralo; bio je to holokaust proživljen u Rimu – napisao je Papa i podsjetio kako je Crkva tada bila sklonište za progonjene, te su uklonjene stare prepreke i bolne udaljenosti. Bila su to teška vremena od kojih prije svega valja izvući pouku o vječnom bratstvu između Katoličke Crkve i Židovske zajednice – istaknuo je te – kako je rekao – „ponizno“ primijetio da je Crkva bogatstvo čovječnosti u gradu te da su katolici pozvani živjeti u Rimu zanosno i odgovorno.

Godine Drugoga vatikanskog sabora

Drugi događaj na koji se osvrnuo papa Franjo odnosi se na Drugi vatikanski sabor koji je trajao od 1962. do 1965. godine, kada je grad, koji je primio saborske oce, ekumenske promatrače i mnoge druge, blistao kao univerzalni prostor, katolički, ekumenski, postajući upravo univerzalni grad ekumenskoga i međureligijskoga dijaloga i mira. Tada se vidjelo značenje toga grada za Crkvu i za cijeli svijet – istaknuo je Papa.

Skup o „nevoljama Rima“ uz pozornost prema periferijama

Treći trenutak na koji je podsjetio jest takozvani skup o „nevoljama Rima“ iz 1974. godine, koji je potaknuo vikar rimske biskupije Ugo Poletti, uz veliko sudjelovanje naroda kada se pozornost posvetila siromašnima i periferijama. Bila je to univerzalnost življena u smislu uključivanja perifernih. Grad je, naime, pozvan biti dom sviju, a to je odgovornost koja je i danas aktualna jer – napisao je Papa – današnje su periferije obilježene prevelikom bijedom, nastanjene velikom samoćom, te siromašne društvenim mrežama.

'Ne' pesimističkom pogledu; Rim se ima obnoviti

Papa Franjo je, naime, istaknuo pitanje uključivanja, koje se odnosi na siromašne i na one koji, poput doseljenikā i prognanikā, gledaju Rim kao „mjesto spasa“, očima koje ga vide s više očekivanja i nade u odnosu na nas, Rimljane – kako je primijetio Sveti Otac – koji ga zbog različitih svakodnevnih problema gledamo pesimistički, gotovo kao da je osuđen na propast. Međutim, ne, Rim je veliko bogatstvo ljudskoga roda – istaknuo je – grad jedinstvene ljepote koji se može, i mora, obnoviti u dvostrukom smislu: otvaranja prema svijetu i uključivanja svih ljudi. U tomu mu kao poticaj služe i jubileji – napisao je Papa te podsjetio da jubilej 2025. godine više nije daleko.

Potrebna zajednička vizija

Ne može se živjeti pognute glave, svatko obuzet svojim obvezama; potrebna je zajednička vizija grada, bratskoga i univerzalnoga – istaknuo je Papa te objasnio – vizija koja je upisana u kromosomima grada Rima, oko koje se valja sjediniti, i koja je san predložen novim naraštajima. Rim će biti promicatelj jedinstva i mira u svijetu onoliko koliko će biti sposoban izgraditi se kao bratski grad – istaknuo je te primijetio da je sveti Ivan Pavao II., koji je Rim jako volio, često navodio riječi jednoga poljskog pjesnika: „Ako kažeš Roma (Rim), on ti odgovori Amor (ljubav)“. To je ljubav koja ne daje da se živi za sebe nego za druge.

Riječi kardinala Montinija o vremenitoj vlasti

Međutim, zaboravljanje povijesti, malo nade i bezvoljnost u izgradnji bolje budućnosti često se međusobno prate, dok prihvaćanje sjećanja na prošlost potiče na življenje zajedničke budućnosti – istaknuo je papa Franjo te upozorio – ako budemo zajednički dijelili viđenje grada, bratskoga, uključujućega, otvorenoga svijetu, Rim će imati budućnost.

Papa u poruci podsjeća također da je proglašenje Rima glavnim gradom bio providnosni događaj koji je tada potaknuo rasprave i probleme, ali je promijenio grad Rim, Italiju i samu Crkvu, te je tako započela nova povijest. U tom je smislu naveo riječi, tada kardinala, Montinija, koji je uoči Drugoga vatikanskog sabora, govoreći o proglašenju Rima glavnim gradom, rekao da je to izgledalo poput poraza; i za papinsku je teritorijalnu vlast to i bilo […] Ali Providnost je drugačije postavila stvari, gotovo igrajući se dramatično u tim događajima – ponovio je papa Franjo riječi kardinala Montinija.

04 veljače 2020, 18:45