Traži

Vatican News
Papa Franjo u Puerto Maldonadu Papa Franjo u Puerto Maldonadu 

Querida Amazonia, pobudnica pape Franje za Crkvu amazonskoga lica

Objavljena je postsinodska pobudnica pape Franje o Amazoniji. Dokument ocrtava nove putove evangelizacije i brige za okoliš i za siromašne. Papa želi novi misionarski zanos i ohrabruje ulogu laika u crkvenim zajednicama

Alessandro Gisotti; Ariana Anić - Vatikan

Voljena se Amazonija pokazuje pred svijetom u svom svojem sjaju, svojoj drami, svojem otajstvu – tako započinje apostolska postsinodska pobudnica 'Querida Amazonia'. Papa na početku objašnjava smisao te pobudnice, bogate navodima iz dokumenata biskupskih konferencija amazonskih zemalja, ali i poezije autora povezanih s Amazonijom. Posebno napominje da želi izraziti odjeke koje je sinoda pobudila u njemu, te ističe da nema namjeru ni zamijeniti ni ponoviti Završni dokument, u vezi s kojim poziva da ga se pročita u cijelosti, uz želju da cijela Crkva tako dopusti obogatiti se njime i potaknuti, te da se Crkva u Amazoniji zauzme za njegovu primjenu.

Papa Franjo dijeli svoje „Snove za Amazoniju“, čija sudbina treba zabrinjavati sve ljude, jer – istaknuo je – ta je zemlja i naša. Iznosi stoga četiri velika sna: da se Amazonija bori za pravā najsiromašnijih, da štiti kulturno bogatstvo, da ljubomorno čuva neodoljivu ljepotu prirode, te da kršćanske zajednice budu sposobne zauzeti se i ostvariti u Amazoniji.

Društveni san – da Crkva bude uz potlačene

Prvo je poglavlje pobudnice usredotočeno na „Društveni san“. Ističe da je istinski ekološki pristup također društveni pristup te, iako cijeni „dobar život“ domorodačkoga stanovništva, upozorava na konzervativizam koji se bavi samo okolišem. Snažnim tonom govori o nepravdi i zločinima; podsjeća da je već Benedikt XVI. upozorio na uništavanje okoliša u Amazoniji. Domorodački su narodi – primjećuje Papa – podvrgnuti podjarmljivanju, i to od strane lokalnih vlasti, kao i onih vanjskih. Po Papinu mišljenju gospodarske operacije koje podupiru uništavanje, ubojstva i korupciju zaslužuju ime „nepravde i zločina“. A s papom Ivanom Pavlom II. ponovno ističe da globalizacija ne smije postati novi kolonijalizam.

Glas siromašnih o budućnosti Amazonije

Zbog toliko nepravde Papa u dokumentu potiče na izražavanje nezadovoljstva i traženje oprosta. Osim toga, po njegovu mišljenju potrebne su mreže solidarnosti i razvoja; stoga poziva na zauzimanje sve ljude, uključujući političke vođe. Osvrćući se na osjećaj zajedništva, Papa je primijetio da su za amazonske narode ljudski odnosi prožeti prirodom koja ih okružuje. Zbog toga, kada su primorani iseliti se u grad, to proživljavaju kao pravo iskorjenjivanje. U posljednjem dijelu prvoga poglavlja Papa upozorava na zlo korupcije koje kvari Državu i njezine institucije, te izražava nadu da će Amazonija postati mjesto društvenoga dijaloga, prije svega s posljednjima. Neka glas siromašnih bude najjači glas o Amazoniji – upozorava papa Franjo.

Kulturni san – brinuti se o amazonskom poliedru

Drugo je poglavlje posvećeno „kulturnom snu“. Papa odmah objašnjava da promicati Amazoniju ne znači kulturalno ju kolonizirati, pritom ističe izraz koji mu je drag – „amazonski poliedar“. Valja suzbijati postmodernu kolonizaciju; za papu Franju hitno je potrebno očuvati korijene. Podsjećajući pak na encikliku Laudato si' i apostolsku pobudnicu Christus vivit, istaknuo je da konzumističko viđenje ljudskoga bića teži tomu da kulture učini homogenima, a to utječe ponajviše na mlade. Od njih Papa traži da se brinu za korijene, da vrate ranjeno sjećanje.

'Ne' zatvorenom domorodstvu, potreban međukulturni susret

Papa se potom osvrće na međukulturni susret. I naizgled razvijenije kulture – primijetio je – mogu učiti od narodā koji su razvili kulturno blago ostajući povezani s prirodom. Neka stoga različitost ne bude granica nego most – savjetuje Papa te kaže 'ne' potpuno zatvorenom domorodstvu. Posljednji dio II. poglavlja posvećen je ugroženim kulturama i narodima izloženima riziku. U svakom je projektu za Amazoniju, naime, potrebno voditi računa o pravima narodā.

Ekološki san – povezati brigu o okolišu i brigu o ljudima

Treće poglavlje, „Ekološki san“, najizravnije je povezano s enciklikom „Laudato si'“. U uvodu se ističe da u Amazoniji postoji uska veza ljudskoga bića s prirodom. Brinuti se o našoj braći onako kako se Gospodin brine o nama – napominje Papa – prva je ekologija koja nam je potrebna. Briga o okolišu i briga o siromašnima, neodvojive su. Papa potom privlači pozornost na „san od vode“, te spominje Pabla Nerudu i druge lokalne pjesnike. Svojom nam poezijom pomažu osloboditi se tehnokratske i konzumističke paradigme koja guši prirodu.

Slušati vapaj Amazonije; razvoj ima biti održiv

Po Papinu mišljenju, prijeko je potrebno poslušati vapaj Amazonije. Podsjeća da ravnoteža našega planeta ovisi o njegovu zdravlju. Postoje snažni interesi, i to ne samo lokalni nego i međunarodni – primijetio je – Stoga rješenje nije internacionalizacija Amazonije; treba, naprotiv, povećati odgovornost nacionalnih vlasti. Slušajući starosjedilačke narode možemo voljeti Amazoniju, a ne samo koristiti se njome; možemo u njoj pronaći teološko mjesto, prostor na kojemu se Bog očituje i poziva svoju djecu. Posljednji dio III. poglavlja usredotočen je na odgoj i ekološke navike.

Crkveni san – razviti Crkvu amazonskoga lica

Posljednje je poglavlje izravnije posvećeno pastirima i katoličkim vjernicima, te govori o „crkvenom snu“. Papa, naime, poziva da se razvije Crkva amazonskoga lica, i to kroz veliki misionarski navještaj, koji je u Amazoniji prijeko potreban. Po Papinu mišljenju nije dovoljno donijeti „društvenu poruku“. Ti narodi imaju pravo na navještaj evanđelja, inače će svaka crkvena struktura postati nevladina udruga – ističe Papa. Veliki je dio tog poglavlja posvećen inkulturaciji. U evangelizaciji valja voditi računa o vrijednostima koje postoje u domorodačkim zajednicama. Papa govori o društvenoj i duhovnoj inkulturaciji, te ističe da zbog siromaštva brojnih stanovnika Amazonije inkulturacija treba imati snažno socijalno obilježje. Međutim, istodobno valja integrirati društvenu dimenziju s onom duhovnom.

Sakramenti trebaju biti dostupni svima, posebno siromašnima

U dokumentu se potom daju polazne točke za amazonsku svetost te se ističe da je moguće neki domorodački simbol prihvatiti na neki način ne smatrajući ga nužno idolatrijskim. Važan je dio dokumenta posvećen inkulturaciji liturgije. Papa napominje da je već Drugi vatikanski sabor tražio zauzimanje za inkulturaciju liturgije u domorodačkim narodima, a u jednoj noti u tekstu podsjeća da je na sinodi predloženo sastavljanje 'amazonskoga obreda'. Sakramenti pak – potaknuo je papa Franjo – trebaju biti dostupni svima, a posebno siromašnima. Crkva se ne smije pretvoriti u „carinu“ – istaknuo je Papa pozivajući se na pobudnicu 'Amoris laetitia'.

Podupirati u zajednicama laike, dati nove prostore ženama

U zajednicama „punim života“ laici – prema Papinim riječima – trebaju imati važnu odgovornost, te valja prihvatiti prinos dan na način žena koji – istaknuo je – produžuje Marijinu snagu i nježnost. Dokument papa Franjo završava molitvom Majci Amazonije. Majko, pogledaj siromašne u Amazoniji, jer se njihova kuća ruši zbog bijednih interesa (…) dodirni osjetljivost moćnih kako bi nas Ti, ako i osjećamo da je već kasno, pozvala spasiti ono što još živi. 

12 veljače 2020, 19:09