Traži

Vatican News
Papa Franjo sa sudionicima kongresa Međunarodne udruge za kazneno pravo; Vatikan, 15. studenoga 2019. Papa Franjo sa sudionicima kongresa Međunarodne udruge za kazneno pravo; Vatikan, 15. studenoga 2019.  (ANSA)

Papa Franjo: Istinska se pravednost temelji na dijalogu, a ne na kulturi odbacivanja

Obraćajući se sudionicima kongresa Međunarodne udruge za kazneno pravo papa Franjo je govorio o problemima ljudske pravde te istaknuo smisao pravednosti u kršćanskom viđenju svijeta

Amedeo Lomonaco; Ariana Anić - Vatikan

Kazneno se pravo nije uspjelo očuvati od opasnostī koje u naše doba prijete demokracijama – rekao je papa Franjo govoreći sudionicima XX. kongresa Međunarodne udruge za kazneno pravo, te istaknuo dva važna vidika povezana s „idolatrijom tržišta“ i opasnostima od kaznenoga idealizma.

Idolatrija tržišta

Slaba, ranjiva osoba, nezaštićena je pred interesima tržišta – objasnio je Papa. Neki gospodarski sektori – kako je istaknuto u enciklici Laudato si' – imaju veću moć od samih država. Prvo što bi se pravnici danas trebali upitati jest što mogu učiniti sa svojim znanjem kako bi suzbili tu pojavu koja stavlja u opasnost demokratske institucije, kao i sâm razvoj čovječanstva.

Konkretno, pred svakim se stručnjakom za kazneno pravo nalazi izazov suzdržavanja kaznene iracionalnosti koja se očituje, među ostalim, u masovnim zatvaranjima, pretrpanosti i torturama u zatvorima, samovolji i zloporabi položaja sigurnosnih snaga, proširivanju kaznenoga područja, kriminalizaciji društvenih prosvjeda, zloporabi preventivnoga zatvaranja i odbacivanju najosnovnijih kaznenih i procesnih jamstava – istaknuo je Papa.

Opasnosti od kaznenoga idealizma

Jedan od najvećih aktualnih izazova kaznene znanosti jest nadvladavanje idealističkoga viđenja – primijetio je te dodao – Nametanje neke sankcije ne može se moralno opravdati s umišljenom sposobnošću za jačanje povjerenja u normativni sustav i u očekivanju da svaki pojedinac preuzme neku ulogu u društvu te da se ponaša u skladu s onim što se od njega očekuje.

Društvena šteta gospodarskih zločina

Papa je također podsjetio na slabu ili nikakvu pozornost prema zločinima najmoćnijih, posebno prema makrodelinkvenciji velikih korporacija. Opći financijski kapital u korijenu je teških zločina, i to ne samo u odnosu na vlasništvo, nego i na osobe i okoliš. Riječ je o organiziranom kriminalu odgovornom, među ostalim, za preveliko zaduživanje država i za krađu prirodnih bogatstava našega planeta.

Kazneno pravo i zločini protiv čovječnosti

Kazneno se pravo ne može ne interesirati za ponašanja u kojima se dominantan položaj iskorištava na štetu zajedničkoga dobra – kazao je papa Franjo te objasnio da je riječ o zločinima koji imaju težinu zločina protiv čovječnosti, kada vode u glad, bijedu, u prisilne migracije i u smrt zbog bolesti koje se mogu izbjeći, u ekološku katastrofu i etnocid domorodačkih naroda.

Pravna zaštita okoliša

Ne smije ostati nekažnjeno svako ponašanje koje se može smatrati ekocidom – istaknuo je potom Papa te podsjetio da je nedavno, na Sinodi o Panamazonskom području, predloženo utvrđivanje ekološkoga grijeha kao djelovanja ili propusta protiv Boga, bližnjega, zajednice i okoliša. Osim toga, napomenuo je kako se razmišlja o tomu da se u Katekizam Katoličke Crkve unese grijeh protiv ekologije, te uputio apel da sve nadležne osobe svojim zauzimanjem pridonesu jamčenju odgovarajuće pravne zaštite našega zajedničkog doma.

Poziv na odgovornost

Stručnjacima za kazneno pravo i svima koji su pozvani obavljati dužnosti povezane s primjenom kaznenoga zakona, Papa je uputio poseban apel. Kako kazneno pravosuđe ne bi postalo ciničan i bezličan mehanizam, potrebne su staložene i pripremljene osobe, a ponajviše koje su zanesene pravosuđem, svjesne teške dužnosti i velike odgovornosti. Samo tako svaki zakon, ne samo kazneni, neće biti svrha samom sebi, nego će biti u službi uključenih osoba, bile one odgovorne za zločin ili su oštećene.

Kazneno pravosuđe koje obnavlja

Podsjetivši da činjenje nekog zla ne opravdava nametanje drugog zla kao odgovor, papa Franjo je objasnio da je riječ o tomu da se treba zadovoljiti pravda u odnosu na žrtvu, a ne pogubiti napadača. U kršćanskom viđenju svijeta, uzor pravde pronalazi savršeno oličenje u životu Isusa koji, nakon što je bio omalovažen i podvrgnut nasilju koje ga je dovelo do smrti, u svojemu uskrsnuću nosi poruku mira, praštanja i pomirenja. To su vrijednosti koje je teško postići, ali su potrebne za dobar život svih ljudi – istaknuo je Papa.

Pravednost, dijalog, susret

Osvrnuvši se na zatvorski sustav primijetio je da kaznionice trebaju uvijek imati prozor, neki obzor, te potaknuo na temeljito razmatranje načina na koji se upravlja zatvorima. Jednako tako ozbiljno valja razmotriti pitanje doživotne kazne.

Naša su društva pozvana ići prema modelu pravednosti utemeljenom na dijalogu i susretu – rekao je Papa – kako bi tamo gdje je to moguće bile obnovljene veze narušene zločinom, i nadoknađena počinjena šteta. Ne vjerujem da je to utopija, ali sigurno je veliki izazov s kojim se svi trebamo suočiti ako se problemima našega civiliziranoga zajedničkog života želimo baviti na racionalan, miran i demokratski način – istaknuo je na kraju papa Franjo.

15 studenoga 2019, 18:09