Traži

Vatican News
Papa Franjo na 16. općoj kongregaciji Biskupske sinode Papa Franjo na 16. općoj kongregaciji Biskupske sinode  (Vatican Media)

Papa: Središte je sinode kulturološka, ekološka, socijalna i pastoralna dijagnoza

Središte Biskupske sinode o Amazoniji je kulturološka, ekološka, socijalna i pastoralna dijagnoza – rekao je papa Franjo 26. listopada, prilikom zatvaranja radova sinode, i pozvao svećenike na veći apostolski žar kako bi podržali pastoral na tom području. Papa je osim toga kazao da bi do kraja godine želio objaviti postsinodsku pobudnicu, te da je tema sljedeće sinode, za koju je većina glasala, sinodalnost.

Alessandro Di Bussolo, Ivica Hadaš - Vatikan

Središte Biskupske sinode o Amazoniji je kulturološka, ekološka, socijalna i pastoralna dijagnoza – rekao je papa Franjo 26. listopada, prilikom zatvaranja radova sinode, i pozvao svećenike na veći apostolski žar kako bi podržali pastoral na tom području. Papa je osim toga kazao da bi do kraja godine želio objaviti postsinodsku pobudnicu, te da je tema sljedeće sinode, za koju je većina glasala, sinodalnost. Dugo smo hodili putom sinodalnosti – primijetio je Papa – no moramo još više zato što razlučivati znači slušati i u zajedničkim trenucima uključiti bogatu tradiciju Crkve.

Gotovo komentirajući dokument koji je bio upravo izglasan i za koji želi da bude javno objavljen, kao i rezultati glasanja o svakom pitanju, Sveti je Otac sažeo trotjedne radove sinode u četiri dimenzije: kulturalnu, ekološku, socijalnu i pastoralnu koja je glavna i uključuje sve četiri. O prvoj je rekao da je zadovoljan s onim što je bilo rečeno, to jest da je tradicija Crkve upravo inkulturacija.      

Što se tiče ekološke dimenzije, papa Franjo je istaknuo da je odano poštovanje jednom od pionira te crkvene svijesti, carigradskom patrijarhu Bartolomeju I., koji je otvorio put, koji se nastavio s Parizom i potom s enciklikom Laudato si'. Ta ekološka svijest – protumačio je – danas osuđuje put štetnog iskorištavanja i ona je simbol. Podsjetio je da se ta dimenzija odnosi na budućnost. Mladi su svjedoci svijesti o ekološkoj opasnosti koja postoji ne samo u Amazoniji, nego u Kongu i argentinskom neprohodnom području Chaco.

U svezi sa socijalnom dimenzijom, Papa je objasnio da je sinoda osudila to što se u Amazoniji na okrutan način ne iskorištava samo stvoreno, nego i osobe, i to – kako je rekao – svim vrstama nepravde, razaranja, iskorištavanja ljudi na svim razinama i uništavanjem kulturnog identiteta. Upozorio je da je za sve osobe, na svim razinama, trgovina ljudima i uništavanje kulturnog identiteta najveća korupcija.

Četvrta dimenzija koja uključuje sve i koja je glavna, pastoralna je dimenzija – rekao je Sveti Otac i napomenuo – Navještaj evanđelja je hitan; evanđelje koje se asimiliralo i koje su shvatile domorodačke kulture, ojačavajući ono što čine laici, svećenici, trajni đakoni, redovnici i redovnice. Na sinodi se govorilo o novim službenicima o kojima je kreativno govorio i Pavao VI. To možemo postići – rekao je Papa.

Podsjetivši da se intenzivno govorilo o sjemeništima za domoroce, papa Franjo je zahvalio kardinalu O'Malleyju za hrabrost, zato što je istaknuo da je prava društvena nepravda da se domorocima ne dozvoljava ulazak u sjemenište i priprava za svećeništvo. Dakle, najavio je da će prihvatiti apel da ponovo sazove Povjerenstvo za razmatranje ženskog đakonata i otvoriti ga s novim članovima kako bi se nastavilo s proučavanjem, jer se došlo do dogovora među svima koji nije bio jasan.  

Papa je potom govorio o nekim stvarima koje treba promijeniti, a koje su se pojavile tijekom sinode, jer Crkva se uvijek mijenja. Podsjetio je da je u jednoj manjoj skupini rečeno da nedostaje apostolskog žara među svećenicima izvan amazonskog područja u odnosu na ono amazonsko. Protumačio je da mlade redovnike koji imaju veliko zvanje treba odgajati u tom apostolskom žaru kako bi išli na granice. Savjetovao je da se ti mladi pošalju na godinu dana u susjedne krajeve, te da to isto vrijedi i za mlade svećenike koji se spremaju za diplomatsku službu Svete Stolice; barem godinu dana trebali bi provesti u misijskim zemljama, služeći pod vodstvom mjesnog biskupa.

Sveti Otac je istaknuo da je na sinodi bilo rečeno da postoji veliki broj svećenika u zemljama prvoga svijeta, to jest u Sjedinjenim Američkim Državama i u Europi, koje nema tko poslati na područje Amazonije. Spomenuo je „svećenike fidei donum“ s kojima se susreo kao biskup Buenos Airesa. Neki su otišli na studij, zaljubili su se u to mjesto i sve ono što nudi prvi svijet, i nisu se htjeli vratiti u biskupiju. Da bi spasio zvanje biskup popušta – rekao je Sveti Otac i napomenuo – no istinski 'svećenici fidei donum' koji iz Afrike, Azije i Amerike odlaze na studij u Europu, vraćaju se.

Ne shvaćamo što znači žena u Crkvi – rekao je papa Franjo i primijetio - Gledamo samo svrhovitost što je važno. No uloga žene u Crkvi nadilazi funkcionalnost i toga trebamo biti svjesni. Dakle, potrebna je reorganizacija; Panamazonska ckrvena mreža (REPAM) mora biti dosljedna i napredovati u organizaciji biskupskih polukonferencija. U zemlji postoji jedna biskupska konferencija, a onda kao što u Italiji postoje pokrajinske biskupske konferencije, i druga za jedno određeno područje, semibiskupska konferencija. Predložio je da amazonske zemlje imaju male amazonske biskupske konferencije koje će raditi odvojeno u okviru nacionalne biskupske konferencije.

Govoreći o mogućnosti amazonskog obreda, Papa je podsjetio da od 23 Crkve s vlastitim obredom koje su spomenute u završnom dokumentu, barem 18 ili 19 Crkve su „sui iuris“ koje su počele kao vrlo male. Zbog toga se ne treba bojati organizacija koje čuvaju poseban život, uvijek s pomoću Svete Majke Crkve koja je Majka svih, koja pomaže na tom putu da se ne odvojimo. Rimska će kurija na kraju dati svoj doprinos, otvarajući, kao što traži dokument, „odjel za Amazoniju u okviru Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja“.

Papa je na kraju zahvalio Tajništvu Biskupske sinode i svima onima koji su radili na organizaciji, a zahvaljujući medijima, zamolio ih je da se prilikom širenja Završnog dokumenta osobito drže dijela dijagnoze koji je najsnažniji dio, to jest kulturološke, socijalne, ekološke i pastoralne dijagnoze. Neka se ne zaustavljaju na traženju odluka o disciplinskim pitanjima, te ne pitaju je li izgubila jedna ili druga skupina.

Uvijek postoje skupine kršćanske elite koje vole postaviti stvari kao da je taj vrlo mali disciplinski dio, univerzalna vrsta dijagnoze – rekao je Sveti Otac i istaknuo – Svi smo pobijedili s dijagnozom koju smo napravili i nastavljamo ići dalje u pastoralnim i međucrkvenim pitanjima. Ta elita, osobito katolička, brine se zbog malih stvari, a zaboravlja velike. Zato što nemaju hrabrosti zauzeti se za velike čovjekove mogućnosti u rješavanju ljudskoga života, vjeruju da se bore za Boga. Zato što nikoga ne vole, vjeruju da ljube Boga.  

Kardinal Lorenzo Baldisseri, glavni tajnik Biskupske sinode, prije Papinog govora zahvalio je svima koji su radili tijekom ovoga mjeseca u kojem je bio – kako je napomenuo – prihvaćen vapaj Amazonije. Kao što je predloženo na početku Sinode – protumačio je kardinal – u četiri se zemlje ispituju projekti pošumljavanja. Ideja je nadomjestiti zagađenja koja su nastala potrošnjom energije, vode i proizvodnjom otpada, pošumljavanjem 50 hektara amazonske šume.

28 listopada 2019, 17:15