Papa Franjo bosonogim augustincima: Korijeni i tradicija jamstvo su za budućnost

Giada Aquilino; Ariana Anić - Vatikan

Ne trebamo se odvajati od svojih korijena da bismo se osjećali moderni, a kako bismo govorili srcu muškaraca i ženā našega vremena, potrebno je dati dokaz istinskoga kršćanskog svjedočanstva, utemeljenoga na molitvi i kajanju, ali i na poniznosti i ljubavi, koje u današnjem svijetu ide protiv struje – kazao je papa Franjo sudionicima općega kapitula Reda bosonogih augustinaca, koje je danas primio u audijenciju.

Lik svetoga Augustina

Papa je spomenuo tek održani skup u prigodi „Godine karizme“, te se osvrnuo na korijene vjerske tradicije koju je započeo sveti Augustin, jedan od likova koji – kako je rekao Sveti Otac – daje osjetiti Božju privlačnost, približavajući ljude Isusu Kristu i Gospodinovoj Riječi. On je div kršćanske misli, ali Gospodin mu je darovao također poziv i poslanje bratstva. Nije se zatvorio u obzor, iako prostran, svojega uma, nego je uvijek bio otvoren za Božji narod i za braću koja su s njim dijelila život u zajednici. I kao svećenik i kao biskup živio je redovnički, unatoč pastoralnim obvezama, – napomenuo je Papa – a nakon preminuća ostavio je brojne muške i ženske samostane.

Odvajanje od vlastitih korijena bilo bi samoubojstvo

Papa je redovnike potaknuo da vole i uvijek nanovo produbljuju te korijene, crpeći iz njih, u molitvi i zajedničkom razlučivanju, životnu snagu za prisutnost bosonogih augustinaca u današnjici Crkve i svijeta. Ima onih koji vjeruju da je, kako bismo bili moderni, potrebno odvojiti se od korijenā, a to je propast – upozorio je Sveti Otac te dodao – jer korijeni, tradicija, jamstvo su za budućnost. Nije riječ o muzeju nego o pravoj tradiciji, a korijeni su tradicija koja donosi snagu kako bi drvo raslo, cvjetalo, donosilo plod. Nikada se ne smijemo odvojiti od korijenā da bi smo bili moderni, to bi bilo samoubojstvo – istaknuo je Papa.

Snaga Duha

Njihovo obilježje 'bosonogi', 'bosonoge duše', očituje – prema Papinim riječima – potrebu za siromaštvom, odricanjem, pouzdanjem u Božju providnost. To je evanđeoska potreba koju, u određenim trenutcima hoda Crkve, Duh daje osjetiti jače. A mi trebamo biti uvijek pozorni i poslušni glasu Duha; On je protagonist, On daje da Crkva raste!

Poniznost – ključ koji otvara srca

Osvrnuvši se na četvrti zavjet njihova reda, na zavjet poniznosti, Papa je rekao da je on 'ključ' koji otvara Božje srce, i srca ljudi. Prije svega – dodao je – otvara vaša srca, da biste bili vjerni prvotnoj karizmi, da se uvijek osjećate učenicima-misionarima, raspoloživima za Božje pozive. Poniznost je nešto što se ne može uzeti u ruku: ili je ima, ili je nema; ona je dar – istaknuo je Papa.

Misije 'ad gentes'

Osim poniznosti Sveti je Otac istaknuo i misije 'ad gentes', nadahnute Duhom, za koje su bosonogi augustinci uvijek bili spremni krenuti odmah, pa i kada je to poslanje trebalo platiti životom. Živimo u doba kada se misije 'ad gentes' obnavljaju, također kroz krizu koja je kriza rasta, vjernosti poslanju uskrsloga Gospodina, poslanju koje čuva svu njegovu snagu i aktualnost. Pridružujem vam se u spomenu na misionare augustince koji su dali život za Evanđelje na raznim krajevima svijeta. I sa zadovoljstvom vidim da poput blaga čuvate ta svjedočanstva iz prošlosti kako biste obnovili svoju raspoloživost današnjem poslanju, u oblicima koje od nas traži Drugi vatikanski sabor, i koje zahtijevaju sadašnji izazovi – napomenuo je papa Franjo.