Beta verzija

Cerca

Vatican News
Ovogodišnji susret pokreta 'Clomunione e liberazione' a Rimini, Italija Ovogodišnji susret pokreta 'Clomunione e liberazione' a Rimini, Italija 

Papa: bez Boga ni jedna revolucija ne može ispuniti čovjeka

Kršćanin ne može odustati od sanjanja da će se svijet promijeniti na bolje

Luca Collodi, Ivica Hadaš - Vatikan

Snage koje pokreću povijest, iste su one koje čovjeka čine sretnim, riječi su oca  Luigija Giussanija, osnivača pokreta 'Comunione e liberazione – Zajedništvo i oslobođenje', čovjeka koji se 1968. godine zauzimao za revolucionarne promjene, te ujedno i naslov ovogodišnjeg susreta tog pokreta koji je započeo jučer (19. kolovoza) u Riminiju, u Italiji.

Prekid s prošlošću postao je kategorički imperativ jedne generacije koja je stavljala svoje nade u promjenu struktura koje bi bile sposobne osigurati veću autentičnost života. Mnogi su vjernici popustili pred čarima te perspektive i od vjere napravili moralizam koji je imao, uzimajući zdravo za gotovo milost, povjerenja u napore praktičnog ostvarenja boljega svijeta – piše u poruci koju je u ime pape Franje  potpisao njegov državni tajnik, kardinal Pietro Parolin i poslao organizatorima i sudionicima tog susreta po riminijskom biskupu Lambiasiju.

Što je ostalo od te želje da se sve promijeni – upitao je papa Franjo u poruci i odgovorio – Vraćamo se podizanju zidova umjesto da gradimo mostove. Nastojimo biti zatvoreni, umjesto da budemo otvoreni drugom. Ravnodušnost se povećava, a ne želja da poduzimamo pothvate koji donose promjenu. Osjećaj straha prevladava nad povjerenjem u budućnost.

Pitamo se je li u ovih pola stoljeća svijet postao pogodniji za život – nastavio je Papa u poruci i upozorio – To pitanje odnosi se i na nas kršćane koji smo prošli kroz razdoblje 1968. godine, i koji smo sada pozvani razmisliti zajedno s mnogim drugim sudionicima toga vremena, te se upitati: što smo naučili? Čime se možemo okoristiti?

Čovjek je oduvijek u napasti misliti da su njegova pamet i njegove sposobnosti načela koja upravljaju svijetom – primijetio je Sveti Otac i napisao – Ta se tvrdnja ostvaruje na dva načina: Jedan je čar gnosticizma u kojem subjekt ostaje zatvoren u imanentnost vlastitog razuma ili svojih osjećaja. Drugi je neopelagijanizam onih koji se konačno oslanjaju isključivo na vlastitu snagu. No, kršćanin koji želi izbjeći te dvije kušnje, mora li se nužno odreći želje za promjenom? – upitao je Papa.

Ne, ne radi se – napisao je papa Franjo – o povlačenju iz svijeta kako ne bi riskirali da pogriješimo i kako bi sačuvali svojevrsnu čistoću nezagađene vjere, jer istinska vjera uvijek uključuje duboku želju da se mijenja svijet, da se pokrene povijest, kako stoji u naslovu susreta.

Kršćanin ne može odustati od sanjanja da će se svijet promijeniti na bolje – istaknuo je Papa i naglasio – Razumno je to sanjati, jer je u korijenu te sigurnosti duboko uvjerenje da je Krist početak novog svijeta. Njegovo uskrsnuće nije stvar prošlosti, jer sadrži životnu snagu koja je prodrla u svijet. Tamo gdje se čini da je sve mrtvo, sa svih strana ponovo se otvaraju zameci. To je snaga koja se ne može usporediti.

Nijedan napor, nijedna revolucija – zaključio je Sveti Otac u poruci – ne može ispuniti ljudsko srce. Samo ga Bog koji nas je stvorio s beskonačnom čežnjom, može ispuniti svojom beskrajnom prisutnošću, te je zato postao čovjekom kako bi ljudi mogli susresti Onoga koji spašava i ispunjava želju za srećom, kako podsjeća i jedan odlomak iz dokumenta iz Aparecide u lipnju 2007. godine koji je plod V. Biskupske konferencije Latinske Amerike i Kariba.

20 kolovoza 2018, 17:34