Beta verzija

Cerca

Vatican News

Papa na općoj audijenciji: Bog prvo spašava, a potom traži vjernost

Papa Franjo nastavio je niz kateheza o Božjim zapovijedima, napominjući da Bog najprije spašava svoj narod na Crvenom moru, a potom im na Sinaju govori što trebaju činiti

Luka Ilić - Vatikan

Vjera treba proizići iz oslobođenja, a ne iz dužnosti – istaknuo je papa Franjo za vrijeme današnje opće audijencije na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Kao i prošle srijede, na audijenciji su, osim vjernika prisutnih na Trgu, sudjelovali i bolesnici koji su pratili Papu putem izravnog video-prijenosa iz dvorane Pavla Šestoga. Sveti je Otac nastavio niz kateheza o Deset Božjih zapovijedi, a tema današnje bila je „Božja ljubav prethodi zakonu i daje mu smisao“.

Bog najprije spašava, a onda traži vjernost

Papa je podsjetio da deset zapovijedi, odnosno „riječi“, započinju na sljedeći način: „Ja sam Gospodin, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva“ (Izl 20, 2). Ovaj bi se početak mogao činiti neobičnim s obzirom na zakone koji slijede, no to nije slučaj. Čemu taj Božji proglas o samome sebi i o oslobođenju? – upitao je papa Franjo i odgovorio da je to zato što izabrani narod dolazi na Sinaj nakon što su prešli preko Crvenog mora. Bog Izraelov najprije spašava, a potom traži vjernost. Drugim riječima, Dekalog započinje Božjom velikodušnošću. Bog nikad ne traži, a da prije ne daje – istaknuo je Sveti Otac i dodao – Najprije spašava, najprije daje, a onda traži. Takav je naš Otac, dobri Bog.

Tko započinje od sebe vraća se sebi

Papa Franjo je napomenuo kako prvi proglas „Ja sam Gospodin, Bog tvoj“ pojašnjava da Bog nije stranac, nego je tvoj Bog. Kazao je da to rasvjetljuje čitavi Dekalog otkrivajući nam također tajnu kršćanskog djelovanja jer je to ujedno Isusov stav koji kaže: „Kao što je Otac ljubio mene tako sam i ja ljubio vas“ (Iv 15,9). Krist je Očev ljubljeni Sin i on nas ljubi istom ljubavlju. On ne počinje od sebe, nego od Oca. Papa je rekao da naša djela često ne uspijevaju jer počinjemo od sebe, a ne od zahvalnosti. A onaj tko započinje od sebe vraća se samom sebi! – upozorio je Sveti Otac.

Kršćanski život kao zahvalni odgovor velikodušnom Ocu

Kršćanski je život prije svega zahvalni odgovor velikodušnom Ocu – rekao je papa Franjo i dodao – Kršćani koji slijede samo „dužnosti“ govore da nemaju osobno iskustvo tog Boga koji je „naš“. Napomenuo je da je temelj dužnosti ljubav Boga Oca koji najprije daje, a onda zapovijeda, dodajući da dati prednost zakonu pred odnosom ne pomaže putu vjere.

Zapovijedi oslobađaju od egoizma

Kako mlada osoba može željeti postati kršćaninom ako krećemo od obveza, dužnosti, dosljednosti, a ne od oslobođenja? – upitao je Papa i istaknuo – Biti kršćanin je put oslobođenja! Zapovijedi te oslobađaju od vlastitog egoizma i oslobađaju te jer ljubav te Božja nosi naprijed. Kršćanska se formacija ne temelji na snazi volje, nego na prihvaćanju spasenja, da dopustimo da budemo ljubljeni – kazao je Sveti Otac ponavljajući da Bog najprije spašava svoj narod na Crvenom moru, a potom mu na Sinaju govori što treba činiti.

Koliko je predivnih stvari Bog učinio za mene?

Zahvalnost je karakteristična osobina srca koje je posjetio Duh Sveti – napomenuo je papa Franjo dodajući da je za poslušnost Bogu potrebno prije svega prisjećati se njegovih dobročinstava. U tom je kontekstu podsjetio na riječi sv. Bazilija Velikoga koji u svom Kratkom pravilu piše da onaj koji ne dopušta da ta dobročinstva padnu u zaborav, usmjeren je prema dobroj vrlini i prema svakom pravednom činu. Sveti je Otac potom prisutnima predložio kratku vježbu prisjećanja. Pozvao ih je da se u tišini, u svom srcu pitaju: Koliko je predivnih stvari Bog učinio za mene? I to je Božje oslobođenje. Bog je učinio tolike predivne stvari i oslobađa nas – ponovio je Papa.

Ne spašavamo se sami, ali možemo uputiti vapaj za pomoć

Ipak, netko može osjećati da još nije imao istinsko iskustvo Božjeg oslobođenja – kazao je papa Franjo i nastavio – To se može dogoditi. Moglo bi biti da osoba pogleda u svoju nutrinu i pronađe samo osjećaj dužnosti, duhovnost sluge, a ne djeteta. Što učiniti u tom slučaju? Ono što je činio izabrani narod. U Knjizi izlaska stoji: „Poslije mnogo vremena umre egipatski kralj. Izraelci su još stenjali u ropstvu. Vapili su, a njihov vapaj za pomoć sred ropstva uzlazio je k Bogu. Bog je čuo njihovo zapomaganje i sjetio se svoga saveza s Abrahamom, Izakom i Jakovom. I pogleda Bog na Izraelce i zauze se za njih“ (Izl 2,23-25). Bog misli na mene – rekao je Sveti Otac.

Oslobađajuće Božje djelo koje se nalazi na početku Dekaloga, odnosno zapovijedī, odgovor je na taj vapaj – napomenuo je Papa dodajući da se ne spašavamo sami, ali možemo uputiti vapaj za pomoć: „Gospodine spasi me, nauči me putu, pomiluj me, udijeli mi malo sreće“. To je vapaj koji traži pomoć. Na nama je da zatražimo da nas se oslobodi od egoizma, grijeha, lanaca ropstva. Kazao je da je taj vapaj važan, riječ je o molitvi, o svijesti da u nama postoji nešto što nije oslobođeno.

Bog nas zove na život kako bismo bili slobodni

Bog iščekuje taj poziv zato što može i želi slomiti naše okove – rekao je Sveti Otac i nastavio – Bog nas ne zove na život kako bismo i dalje bili ugnjetavani, nego da bismo bili slobodni i živjeli u zahvalnosti, bivajući poslušni s radošću Onome koji nam je toliko toga dao, beskrajno više od onoga što mi ikad možemo dati Njemu. Neka je blagoslovljen Bog u vijeke za ono što je učinio, što čini i što će učiniti u nama – zaključio je papa Franjo.

Papa ima posebno mjesto u srcu za osobe s invaliditetom

Papa se prije današnje opće audijencije susreo s bolesnicima u dvorani Pavla VI., pozdravivši pritom na poseban način udrugu „Inicijativa mladih katoličkih gluhih osoba američkoga kontinenta“. Napomenuo je da u Gospodinovu srcu postoji posebno mjesto za one koji imaju bilo koji oblik invalidnosti, a tako i u srcu Petrova nasljednika. Izrazio je nadu da će njihov boravak u Rimu biti duhovno obogaćujući i da će osnažiti njihovo svjedočenje Božje ljubavi prema svoj njegovoj djeci.

Sport omogućuje rast u međusobnom razumijevanju i prijateljstvu

Sveti se Otac u dvorani Pavla VI. također sastao s izaslanstvom Specijalne olimpijade koja ove godine slavi pedeset godina postojanja. Svijet sporta nudi posebnu priliku ljudima da rastu u međusobnom razumijevanju i prijateljstvu, te se molim da će ovaj olimpijski plamen biti znak radosti i nade u Gospodina koji svojoj djeci udjeljuje darove jedinstva i mira – kazao je papa Franjo zazivajući na sve one koji podupiru ciljeve Specijalne olimpijade Božji blagoslov radosti i mira.

27 lipnja 2018, 16:22