Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Članovi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održali su 20. siječnja u sjedištu HBK-a u Zagrebu 27. redovito zajedničko zasjedanje.
Kako su priopćila tajništva biskupskih konferencija, najvažnije teme zajedničkoga zasjedanja odnosile su se na hrvatsku inozemnu pastvu, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, karitativnu akciju Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, hrvatski martirologij i misijski pastoral. Riječi je bilo i o temi koja će obilježiti ovu godinu, a to je proslava Svete godine 2025. i 1100. obljetnice splitskih crkvenih sabora iz vremena kralja Tomislava. Predsjednik Odbora HBK-a za jubilejske proslave vojni ordinarij Jure Bogdan podsjetio je na planirana događanja, među kojima ističemo znanstveni simpozij od 8. do 10. svibnja u Splitu, posvetu naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu 27. lipnja, zajedničko euharistijsko slavlje u Tomislavgradu 5. srpnja te nacionalno hodočašće u Rim od 5. do 12. listopada ove godine.
Sljedećega dana – u utorak, 21. siječnja – održano je i Izvanredno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije.
Predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša podsjetio je da se zasjedanje održava usred Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, koja se ove godine obilježava u znaku 1700. obljetnice Prvog nicejskog sabora. Podsjetivši kako prvi ekumenski sabor u Niceji ostaje trajno svjetlo za Crkvu, nadbiskup Kutleša je istaknuo da Nicejsko vjerovanje nije samo teološki tekst, već duboki izraz naše vjere u Trojedinoga Boga i utjelovljenog Sina, Isusa Krista.
U radnome dijelu zasjedanja biskupi su među ostalim upoznati s poviješću djelovanja Katoličke karizmatske obnove u Hrvatskoj, njezinim strukturama i različitim oblicima djelovanja. Posebno su razmatrali prijedlog Statuta Katoličke karizmatske obnove u Duhu Svetom Hrvatske, kojim se nastoji pridonijeti strukturiranju i osnaživanju karizmatskoga pokreta unutar mjesne Crkve.
Na zasjedanju su također donesene odluke o pojedinim mandatima unutar tijela HBK-a. Gospićko-senjski biskup Marko Medo izabran je za predsjednika Vijeća za laike te mu je povjeren i mandat za ustroj Odbora za pastoral branitelja, članova njihovih obitelji i stradalnika Domovinskoga rata. Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić imenovan je novim članom Biskupske komisije za odnose s državom, dok je vojni ordinarij Jure Bogdan imenovan članom Biskupske komisije za ekumenizam. Varaždinskom biskupu Boži Radošu povjeren je novi petogodišnji mandat predsjednika Hrvatskoga Caritasa.
Uvečer istoga dana u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljene su knjige sluge Božjega kardinala Franje Kuharića „Poruke sa Stepinčeva groba“ i kardinala Josipa Bozanića „Alojzije Stepinac - žrtva za budućnost“ u kojima su sabrane propovijedi izrečene na spomendan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače, od 1970. do 2023. godine.
Pozdravni govor uputio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, a knjige su predstavili predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran, sisački biskup Vlado Košić te predsjednica Društva hrvatskih književnika dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek. Zahvalni govor održao je zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić. Zahvalan sam Bogu što sam od preuzimanja službe zagrebačkoga nadbiskupa do preminuća sluge Božjega kardinala Kuharića tijekom pet godina u Nadbiskupskom dvoru dijelio s njime trenutke svakidašnjice – istaknuo je kardinal Bozanić te dodao kako u sluzi Božjem kardinalu Kuhariću imamo neposrednoga svjedoka blaženog Alojzija. Njega je naš blaženik zaredio za svećenika. Naš sluga Božji kardinal Kuharić je svjedok prve ruke. On se s nadbiskupom Stepincem susretao, viđao ga i slušao. Stoga je potrebno vraćati se iznova na izvore baštine koju nam je o blaženom Alojziju kardinal Kuharić ostavio – poručio je kardinal Bozanić.
„Kršćanska nada u vremenu beznađa“ – bila je tema 65. teološko-pastoralnog tjedna koji je od 21. do 23. siječnja održan u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nada nije koncept, već osoba koja je potaknuta vjerom i povjerenjem u Boga. Ona ne završava u nekoj ideji, već se ostvaruje u Crkvi koja je pozvana svjedočiti ovu dinamiku – istaknuo je u svome obraćanju sudionicima apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, uz jasnu poruku da kršćanstvo nije utopija, već svakodnevno iskustvo.
Sudionici teološko-pastoralnoga tjedna uputili su tradicionalni brzojav Papi u kojemu su među ostalim istaknuli: Za razliku od poticanja na puki životni optimizam koji je varljivo iščekivanje boljeg sutra, vjernicima i svim ljudima dobre volje želimo progovoriti o nadi koja je dar Duha Svetoga i koja usmjerava prema budućnosti koja nije neizvjesna, nego zajamčena u Kristu. Svjesni smo da mnoge krize, osobne i društvene, izviru iz funkcionalnog shvaćanja nade, iz praznih obećanja zemaljskog raja, iz ponuda koje nisu u skladu s Božjom riječi, pa nije čudo da tako shvaćena nada obiluje strahom pred sadašnjošću i budućnošću. Upravo zato, potaknuti smjernicama iz bule 'Spes non confundit' kojom proglašavate Redoviti jubilej 2025. godine, u ovim izazovnim vremenima želimo pozvati pojedince, Crkvu i društvo na svjedočanstvo nade koja izvire iz Evanđelja i osobnog susreta s Kristom i koja ima snagu donijeti svjetlo u tami i mir usred nemira i nevolja – ističe se u brzojavu upućenom rimskome biskupu sa 65. teološko-pastoralnoga tjedna.
Knjiga „Židovski sabirni logori u Đakovu i Tenji“ autorā Grge Grbešića i Pere Šole objavljena je u izdanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, u nakladničkoj cjelini Biblioteka Diacovensia – izvijestili su iz Uredništva.
Autori knjige su profesor crkvene povijesti na đakovačkom KBF-u Grgo Grbešić i hrvatski branitelj i istraživač Pero Šola. Oni u knjizi detaljno prikazuju stradanje Židova u logorima u Đakovu i Tenji, nastojeći na taj način prikazati stradanje židovskog naroda u totalitarnom sustavu NDH.
Knjiga je to koja ne bježi od tamnih trenutaka naše povijesti, uz izraženu svijest da samo suočavanjem s tim tamnim trenutcima može doći do izlječenja, oprosta i mira. Knjiga svoje uvide i istraživanje bazira na brojnim važnim djelima, ali, što je možda i najveća vrijednost ove knjige, obilnoj arhivskoj građi, o čemu ponajviše svjedoči Dodatak koji obuhvaća čak 133 stranice različitih podataka koje su autori sistematizirali i iznijeli javnosti. Vjerujemo da će ova knjiga biti važan poticaj daljnjim koracima hrabrog suočavanja s istinom i rasvjetljavanja sjena naše vlastite prošlosti – poručili su iz Uredništva.
