Traži

Cookie Policy
The portal Vatican News uses technical or similar cookies to make navigation easier and guarantee the use of the services. Furthermore, technical and analysis cookies from third parties may be used. If you want to know more click here. By closing this banner you consent to the use of cookies.
I AGREE
Scarbo
Raspored Podcast
Šumski požar u Boliviji Šumski požar u Boliviji  (CLAUDIA MORALES)

Klimatske promjene i stajalište crkvenoga učiteljstva, osobito pape Franje, o tim problemima

Klima se mijenja i čovječanstvo se treba odgovornije odnositi prema svojemu planetu Zemlji. Brinući se za dobro okoliša, čovjek se time brine ne samo za vlastito dobro nego i za dobro šire zajednice, za opće dobro

Marito Mihovil Letica

Uvriježilo se mišljenje da Britanci osobito često, znatno češće od drugih, u svakidašnjoj konverzaciji govore o vremenu, o suncu i vjetru, kiši i snijegu, o svim mogućim vremenskim prilikama odnosno neprilikama.

No, kako izgleda po svemu, taj britanski primat ubrzano se mijenja, a razlog su – banalno ali istinito rečeno – posvuda uočljive klimatske promjene. Cijeli naš planet sve je više zahvaćen promjenama vremena koje nije moguće zanemariti, nemoguće je o njima šutjeti. Primijetimo da se do prije nekoliko godina u medijima govorilo o “globalnom zatopljenju”, a onda je to zamijenjeno neodređenijim i obuhvatnijim pojmom “klimatske promjene”.

U taj se pojam mogu prikladno smjestiti i nagla zahladnjenja, a takvo je, nakon temperaturâ od 30 i više stupnjeva nesvojstvenih za početak rujna, zahvatilo prije koji dan Hrvatsku, pa svjedočismo vremenu kakvo priliči listopadu ili čak studenomu.

Bilo kako bilo, klima se mijenja i čovječanstvo se treba odgovornije odnositi prema svojemu planetu Zemlji. Brinući se za dobro okoliša, čovjek se time brine ne samo za vlastito dobro nego i za dobro šire zajednice, za opće dobro.

Od osobite je važnosti pri tome zamijetiti da se promjene u odnosu prema ekološkim problemima i izazovima zrcale i u socijalnome nauku Katoličke Crkve. U središtu pozornosti dotičnoga nauka donedavno su bili čovjek kao osoba, društvo, ponajvećma čovjekov rad, društvena pravednost i razvoj društva, odjelotvorenje načelâ solidarnosti i supsidijarnosti itd. – a tek se rubno, u sklopu drugih tema, crkveno učiteljstvo u dokumentima dohvaćalo povezanosti i međuzavisnosti čovjeka kao biološke vrste i sve ugroženijega prirodnog okoliša, koji mu je stanište, obitavalište ili dom.

Od enciklike “Mater et magistra”, što ju je papa Ivan XXIII. objelodanio 1961. te ovaj dokument uvriježeno i opravdano smatraju polazištem crkvenoga naučavanja o ekološkim problemima, gotovo svi sljedeći pape – Pavao VI., Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. (uz iznimku kratkotrajnoga jednomjesečnog pontifikata Ivana Pavla I.) – spominjali su, manje ili više izričito, brojna ekološka pitanja te pokazivali orijentire za oblikovanje prikladnih i svrhovitih odgovora.

No tek je papa Franjo u dokumentu “Laudato si′: Enciklici o brizi za zajednički dom” godine 2015. ponudio višeaspektno razrađen koncept integrativne ekologije, u okrilju koje cijela Zemlja, sav stvoreni svijet zajedno s čovjekom, čini prošireno područje interesa i navlastite odgovornosti Katoličke Crkve. Dotična nas enciklika poziva da u okrilju ekološke dimenzije socijalnoga nauka Crkve djelotvorno reaktualiziramo poruke svetopisamskih tekstova iz “Knjige Postanka”, u njoj sadržanih izvještaja o stvaranju koji nam poručuju da se ljudski život temelji na tri tijesno povezana i isprepletena odnosa: s Bogom, s bližnjim i sa Zemljom.

Važno je ovdje istaknuti da Enciklika “Laudato si′” ne prihvaća neke agresivne ekologističke ideologije koje u središte stavljaju prirodu bez čovjeka, pri čemu o ljudima govore kao o “virusima” i “parazitima” te zagovaraju smanjenje ljudske populacije jer, kako ističu, ljudi napučenošću doprinose zagađenju okoliša na planetu Zemlji. Za razliku od toga, papa Franjo u enciklici “Laudato si′” postavlja čovjeka u središte i tako promiče novi antropocentrizam – odvagnut, umjeren i jasno usmjeren – kojemu je izvor i uvir u Bogu Stvoritelju, pa je povrh svega riječ o posve određenome obliku teocentrizma, obilježenu djelotvornom brigom za sve stvoreno.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
15 rujna 2024, 01:32
Prev
April 2025
SuMoTuWeThFrSa
  12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
27282930   
Next
May 2025
SuMoTuWeThFrSa
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031