Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Crkva od svojih početaka vjeruje da je zbog savršena jedinstva sa Spasiteljevim životom Blažena Djevica Marija dijelila njegovu sudbinu i dušom i tijelom. Bog nije dopustio da njezino tijelo doživi raspadljivost, već je i dušom i tijelom uznesena na nebo. Uznesenje na nebo lako razumiju oni koji duboko ljube Boga, a teško oni koji ga uopće ne ljube – kazao je zagrebački nadbiskup metropolit Dražen Kutleša predvodeći danas – na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo – središnje euharistijsko slavlje u Hrvatskome nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke.
Zagrebački je nadbiskup u propovijedi poručio da smo kao vjernici pozvani biti svjetlo svijeta, nositelji nade i ljubazni promotori istine o čovjekovu dostojanstvu. Iz življenja sinovskoga odnosa u odnosu na Boga Oca i našu nebesku Majku proizlazi barem trostruko svjedočanstvo: da Bog nije nemilosrdni i daleki sudac, da sve ljude bez razlike prihvaćamo kao braću i sestre i konačno ono da je vjera pokretačka snaga našega rasta i motiv našega djelovanja. U tom kontekstu osvrnuo se i na aktualne teme spola i smrti koje zaokupljaju ne samo modernoga pojedinca, već i društvo u cjelini. Zaokupljaju nas jer su i spol i smrt neodvojivi od nas. Prate nas, a nemamo vlasti nad njima; ne možemo svojevoljno raspolagati tim datostima, osim ako ne želimo poljuljati temelje samog života do njegova uništenja. Bijeg od spola i smrti, bijeg je od naše ogoljenosti pred Bogom. Umjesto da mu se bacimo u zagrljaj, želimo dokazati da smo mu ravni. Usredotočenost na spol i smrt bez pogleda u konačno čovjekovo određenje u vječnosti rađa beznađem. Teorije koje pod krilaticom jednakosti brišu sve razlike samo su drugo lice bijega od Boga kojeg doživljavamo sucem, a ne Ocem. Da je drugačije, ne bi bilo potrebno uime uključivosti isključivati jedini temelj koji je zajednički svakom čovjeku: naravni i Božji zakon – poručio je danas iz Marije Bistrice zagrebački nadbiskup.
U najvećem marijanskom svetištu hrvatskoga Juga – Svetištu Gospe Sinjske – svečanu procesiju ulicama Sinja i misno slavlje na Trgu dr. Franje Tuđmana predvodio je splitsko-makarski nadbiskup metropolit Zdenko Križić.
Za Mariju u nebu kažemo da je okrunjena. Zapravo, to je Božji dar novoga života, kako će to reći apostol Pavao: „Ono što oko nije vidjelo, što uho nije čulo, na što ljudsko srce nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube“ (1Kor 2,9). To je stvarnost koju živi Marija uznesena na nebo. No, taj dar ima i svoju cijenu: cijena mu je vjernost Bogu i ljubav prema Bogu i čovjeku – istaknuo je nadbiskup Križić.
Govoreći o Ženi koju nam pred oči stavlja Knjiga Otkrivenja, kazao je kako je pred nama danas i jedna druga slika: slika mnoge djece koja viču u utrobama svojih majki koje ih ne žele roditi, koje ne žele njihov život, nego njihovu smrt. Kako je danas aktualna, ali i potresna ova slika! Kako se neki naježe i dižu na zadnje noge kada čuju za pokrete koji se zalažu za život od začeća. Hod za život mnogima podiže tlak, jer oni žele hod za smrt. Zmaj našega vremena ne čeka da se dijete rodi nego žuri da ga proždere još prije, dok je u majčinoj utrobi. Čemu se onda čuditi što ima toliko zla u svijetu – kazao nadbiskup, ali i dodao da zlo nije moćnije od Boga, od njegove ljubavi i dobrote. On nas poziva da ne budemo suradnici zla, suradnici Zmaja, nego suradnici Božji u promicanju ljubavi i dobrote – poručio je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić.
To je naš trajni zadatak, naš vjernički stav, naše trajno zalaganje i usmjerenje; uvijek iznova povjerovati da će se ispuniti što nam je rečeno od Gospodina – kao Marija, da smo na vječnost pozvani – poručio je šibenski biskup Tomislav Rogić, predvodeći danas svečano misno slavlje u biskupijskome Svetištu Gospe od Vrpolja.
Ovdje u našem Vrpolju već tolika stoljeća vjernik dolazi svojoj Majci potražiti mir u skrušenoj ispovijedi i pomirenju s Bogom. Nitko kao Marija ne okuplja oko sebe čitave obitelji, spaja pokidane veze, vraća ljubav i vjernost, razumijevanje i velikodušnost, oproštenje i spremnost na žrtvu iz ljubavi. Došli smo tebi, Gospe od okova. Ti si, Gospe, lomila okove svake boli jer si pod križem držala mrtvo Tijelo svoga Sina, ali si svjedočila i njegovu uskrsnuću, a onda i sama bila uznesena u nebesku slavu. Ti si, Gospe, lomila sve okove koji sputavaju ljudsku dušu i žele je udaljiti od Gospodina, od konačnoga cilja: vječnog života u Bogu. Molimo za onu snagu vjere koja pobjeđuje sve nedaće i s pouzdanjem čeka ostvarenje Božjeg Kraljevstva koje traje zauvijek – poručio je šibenski biskup Tomislav Rogić.
Pokušajmo zamisliti geografsku kartu naše domovine na kojoj neće biti upisana mjesta gradova i sela ili granice županija, nego će biti istaknuta samo marijanska svetišta, crkve i kapele. Lako ćemo vidjeti da je Blažena Djevica Marija gusto ispreplela svojom majčinskom prisutnošću hrvatske nizine i gore, rijeke, krš i more. Isto bi se dogodilo kad bismo kao vjernici u naše biografije upisivali trenutke kada nam je Marija isprosila milost kod svojega Božanskoga Sina. Tolike izmoljene molitve, toliki zavjeti, toliki vapaji Gospi za naše najbliže i za našu domovinu siguran sam da su isprepleli ne samo našu narodnu nego i osobnu povijest – poručio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list uoči svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije.
U razgovoru s Darkom Pavičićem nadbiskup se osvrnuo na aktualna pitanja kako u životu Crkve u Hrvatskoj, tako i Crkve u svijetu, uključujući i ono koje se čuje iz same Crkve – da danas nedostaje britke teološke misli koja bi se mogla nositi s izazovnim svjetovnim pitanjima. Istaknuvši kako su prošlo stoljeće obilježili mnogi veliki teolozi, a osobito papa Benedikt XVI. koji je obilježio teologiju posljednjih desetljeća, nadbiskup je istaknuo da su svi veliki teolozi bili, prije svega, ljudi vjere i molitve. Problem današnje teologije je možda upravo u tome što danas gotovo više nema takvih teologa s dubokim vjerskim iskustvom. Teološki radovi više se pišu u svrhu akademskog ili znanstvenog napredovanja, a premalo kao iskustvo vjere koje oplemenjuje svagdašnji život i pruža odgovore na suvremene izazove – kazao je zagrebački nadbiskup.
Jedna od tema razgovora bilo je i pitanje identiteta odnosno njegova očuvanja i zaštite. Identitet nije muzejski izložak, on nije nešto hipotetsko, on je življenje i stvarnost. On nije ni folklor, on je život. Folklor podsjeća na ono što smo bili, a identitet na ono što jesmo. Samo da u ovo vrijeme pred Veliku Gospu ozbiljno posvijestimo činjenicu kako je hrvatski narod marijanski narod i da iz toga izvlačimo vrijednosti za našu sadašnjost i budućnost, bilo bi dovoljno da trajno i nepovratno zaštitimo svoj identitet – kazao je nadbiskup te dodao kako je neprijeporno da su se i bl. Alojzije Stepinac i sluga Božji kardinal Franjo Kuharić kao zagrebački nadbiskupi i kardinali upisali u naš identitet. Da ih nije bilo – tada bi nestalo i jednoga od najblistavijeg dijela našega identiteta u koji su upisani njihova žrtva i svjedočanstvo u najtežim razdobljima 20. stoljeća – zaključio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u blagdanskome intervjuu za Večernji list.
