Traži

Proslava sv. Vincence u Blatu na Korčuli Proslava sv. Vincence u Blatu na Korčuli  ((Foto: Petar Salečić))

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Došlo je vrijeme kada se kršćanski duh pokušava izgurati iz svjetske i europske kulture. A čovjek nije proizvod slučajnosti nego dijete Božje, jedinstveno i neponovljivo. To je osjetila i svetica čije moći nosimo ovim mjestom. Usprkos dekadenciji onoga vremena djevojčica Vincenca je osjetila Kristovu ljubav i njegovu prisutnost kao ništa veće i uzvišenije, istaknuo je na blagdan zaštitnice Blata križevački vladika mons. Milan Stipić

Neno Kužina – Zagreb

Na blagdan svete Katarine Sijenske, crkvene naučiteljice i zaštitnice Europe, 29. travnja u zgradi Hrvatske biskupske konferencije prvi put održan je susret biskupa u miru i Stalnog vijeća HBK koji je predvodio predsjednik HBK-a zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Nazočilo je devet od 11 umirovljenih biskupa. Mons. Kutleša upoznao je biskupe u miru o sadržaju više prethodnih zasjedanja. Upoznao ih je sa Sinodalnim hodom Crkve kazavši kako je trenutačno u pripremi drugi sažetak Hrvatske biskupske konferencije koji će biti poslan u Sinodu u Vatikan uoči nastavka XVI. Plenarne skupštine Biskupske sinode Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje, koja se održava u listopadu.

U Župi Svih svetih u Blatu na Korčuli jučer je proslavljen blagdan zaštitnice, sv. Vincence, mučenice. Središnje misno slavlje s procesijom predvodio je križevački vladika Milan Stipić. U homiliji osvrnuo se na vrijeme prvih kršćana, kada je Savao htio uništiti vjeru u Isusa i prognati sve kršćane. U krajnjoj namjeri, na ulasku u Damask, zaslijepila ga je Svjetlost. Od neprijatelja Krista i Crkve postaje veliki apostol, Pavao. „Sjetimo se početka 90-ih u našoj Domovini, kada su dojučerašnji nevjernici počeli dolaziti u crkvu, a pratili su ih komentari neodobravanja začuđenih dotadašnjih praktičnih vjernika. Zamislite kako su se kršćani onoga vremena čudili Pavlovu obraćenju“.

Misno slavlje na blagdan zaštitnice Blata predvodio je križevački vladika Milan Stipić  (Foto: Petar Salečić)
Misno slavlje na blagdan zaštitnice Blata predvodio je križevački vladika Milan Stipić (Foto: Petar Salečić)

Vladika Stipić primijetio je kako se nalazimo u vremenu kada je u zapadnoj civilizaciji došlo do poremećaja ljudskih vrijednosti. „Došlo je vrijeme kada se kršćanski duh pokušava izgurati iz svjetske i europske kulture. A čovjek nije proizvod slučajnosti nego dijete Božje, jedinstveno i neponovljivo. To je osjetila i svetica čije moći nosimo ovim mjestom. Usprkos dekadenciji onoga vremena djevojčica Vincenca je osjetila Kristovu ljubav i njegovu prisutnost kao ništa veće i uzvišenije. Prepoznati Kristovo evanđelje u ono vrijeme plaćalo se trpljenjem pa i gubitkom života. Danas se pitamo kako će netko povjerovati u Isusa Krista, osjetiti njegovu ljubav. Pa upravo preko nas kršćana“. Vjernike u Blatu mons. Stipić je pozvao: „Svjedočimo životom i djelima, imajući na umu  da je mučeništvo za kršćane nagrada, a ne kazna“.

U crkvi Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu 27. travnja održana je 37. smotra dječjih crkvenih zborova Brodske regije - Zlatna harfa pod geslom „Sveti Franjo i jaslice“.

Sudionici 37. Zlatne harfe u Slavonskom Brodu  (Foto: Brankica Lukačević)
Sudionici 37. Zlatne harfe u Slavonskom Brodu (Foto: Brankica Lukačević)

Misno slavlje koje je predvodio župnik Župe sv. Mateja u Garčinu Tomislav Karavidović počelo je pjesmom 160-ero djece iz sedam župa Brodske regije. „Mi ovdje okupljeni smo taj Bogu najdragocjeniji instrument – zlatna harfa koji želi proslaviti Boga. Proslavljate ga i onda kada dolazite na probe, kad pjevate na nedjeljnim misama kao i ovdje kad zajedno želimo pokazati da ima nas – te zlatne harfe koja će svojim glasovima i životom proslaviti Gospodina. Zato budite danas radosni, jer siguran sam da je veliko danas Božje srce kada vas vidi i čuje“, poručio je djeci vlč. Tomislav. Nakon euharistijskog slavlja uslijedio je nastup svih sedam zborova koji su otpjevali po jednu božićnu pjesmu.

U Krasno i Senj 27. travnja hodočastili su odgojitelji, djelatnici te sjemeništarci Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu s članovima svojih obitelji. Hodočašće, uoči 12. susreta hrvatske katoličke mladeži kojem je domaćin Gospićko-senjska biskupija i Gospić 4. svibnja, održano je u organizaciji rektora Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu Matije Pavlakovića. Prva postaja bila je marijansko svetište u selu Krasno na obroncima Velebita gdje je hodočasnike dočekao župnik i čuvar svetišta Majke Božje od Krasna Stjepan Zeba.

Hodočašće u Krasno i Senj u organizaciji Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu  (Foto: Mislav Palić)
Hodočašće u Krasno i Senj u organizaciji Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu (Foto: Mislav Palić)

Svi hodočasnici molili su krunicu na čast Blaženoj Djevici Mariji za uspjeh SHKM-a u Gospiću te da u sjemeništarcima nikada ne ugasne Kristovo svjetlo vjere, a darovani poziv na bliže nasljedovanje Gospodina u radu u njegovu vinogradu da pretvore u odgovornost revnosti hoda za njim. U katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju misu je predvodio rektor šalatskog sjemeništa preč. Pavlaković, a propovijedao je duhovnik sjemeništaraca vlč. Luka Premelč. Zadnja postaja hodočašća bio je posjet Muzeju grada Senja u palači obitelji Vukasović, koja je bila jedna od najuglednijih senjskih obitelji, poznatoj i kao „kuća Marije Terezije”.

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku aktivno se od 22. – 27. travnja priključio manifestaciji Festival znanosti. Učinio je to organizacijom tribina i radionica za učenike osnovnih i srednjih škola kojima se želi popularizirati znanost među općom populacijom, a napose među djecom i mladima, objavio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Sudionici manifestacije "Festival znanosti"  (Foto: TU ĐAKOVO)
Sudionici manifestacije "Festival znanosti" (Foto: TU ĐAKOVO)

Kako je tema ovogodišnjeg festivala bila inteligencija, KBF je organizirao dvije tribine. Definirajući vrste inteligencije koje posjeduje čovjek, predavač,  profesor biblijskih znanosti dr. sc. Ivan Benaković je govorio o sve većoj tendenciji priklanjanja onome što nazivamo umjetnom inteligencijom. „Ako se inteligencijom smatra skup znanja i vještina za snalaženje u zadanim okolnostima života, umjetna inteligencija je sposobnost izvođenja operacija i snalaženja u istim okolnostima no odlikuje je neživa stvarnost jer čovjek nije temeljni protagonist djelovanja. U svijetu u kojemu živimo vidimo veliku korisnost umjetne inteligencije kao primjerice mogućnost dolaska do informacija na uistinu brz način te pohranjivanje velikih količina podataka na jedno mjesto, a da ih se ne mora pritom pamtiti. Istodobno korištenje umjetne inteligencije čovjeka može otuđiti od realne stvarnosti stvarajući od njega virtualnog nomada, odnosno čovjeka koji, jer je prečesto pred ekranom, nije više sposoban za stvaranje socijalnih interakcija što ga čini sve manje čovjekom“, poručio je dr. Benaković, a prenijela IKA.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
29 travnja 2024, 16:57