Obljetnica posvete bazilikâ svetoga Petra i svetoga Pavla
Marito Mihovil Letica
Počinjemo rečenicama svetog Augustina, patrističkoga teologa i filozofa koji je živio u 4. i 5. stoljeću. Augustin je pozivao vjernike da štuju svetoga Petra, uz njega i svetoga Pavla, dvojicu apostola koje s dobrim povijesnim i pastoralnim razlozima imamo uzimati i razmatrati zajedno. Augustin je napisao:
ʺIako su trpjeli u različite dane, bili su jedno. Prvi je išao Petar, za njim je slijedio Pavao. Proslavljajmo svečani dan koji nam je posvetila krv apostolâ. Ljubimo vjeru, život, napore, patnje, priznavanja, propovijedi.ʺ
Dana 18. studenoga Katolička Crkva slavi obljetnicu posvete dviju bazilika: svetoga Petra i svetoga Pavla. Obje se nalaze u Rimu. Slavljenje posvete ovih bazilika nije samo prisjećanje na događaje u povijesti Crkve nego i duhovno hodočašće na grobove apostolskih prvaka Petra i Pavla.
Baziliku svetoga Petra, najveću i najglasovitiju starokršćansku baziliku, dao je sagraditi car Konstantin Veliki na molbu pape Silvestra I. Nalazi se na vatikanskome brežuljku gdje je apostol Petar podnio mučeničku smrt, nedaleko od Neronova cirkusa. Velebna bazilika dovršena je 326. te ju je 18. studenoga te godine posvetio papa Silvestar I. Ispred njezina glavnoga oltara bit će okrunjeni brojni carevi, a među njima, na Božić 800. godine, i Karlo Veliki, kojega je papa Lav III. okrunio za cara Svetoga Rimskog Carstva.
U 15. stoljeću bazilika je bila stara više od 1100 godina pa ju je papa Nikola V. odlučio obnoviti i nadograditi. Obnova je započela 1452. prema nacrtima Bernarda Rossellinija. Radovi su nekoliko puta bili prekidani, a godine 1547. papa Pavao III. naložio je Michelangelu Buonarrotiju da nastavi gradnju. Nakon toga se promijenilo nekoliko graditelja i zamisli oblikovanja bazilike, a po dovršetku svečano ju je posvetio papa Urban VIII. godine 1626., također 18. studenoga. U bazilici svetoga Petra pokopano je 146 papa. U njoj su održana i dva posljednja crkvena sabora.
Baziliku svetoga Pavla na Ostijskoj cesti, na mjestu mučeničke smrti apostola Pavla, također je dao sagraditi car Konstantin. Posvetio ju je papa Siricije između 384. i 399. godine. Povećavana je tijekom stoljećâ, dograđivali su je carevi Teodozije I. i Honorije. Bazilika svetoga Pavla ima osobito vrijedne mozaike. Također je važno da su u njoj portreti svih papa u povijesnome slijedu. Bazilika je stradala u požaru 1823., a obnovljena je prema starim nacrtima za pontifikata pape Pija IX., koji ju je posvetio 10. studenoga 1854.
Vratimo se bazilici svetoga Petra. Recimo i to da je u široj javnosti malo poznato kako je Ruđeru Boškoviću i još dvojici njegovih suradnika, također isusovaca i matematičara, bilo povjereno da na njezinoj kupoli uklone pukotine i spriječe daljnja pomicanja konstrukcije. Posegnuli su za revolucionarnom i do tada nepoznatom metodom u rješavanju problema građevinske statike. Kupolu su dali opasati željeznim obručima primjenjujući, prvi put u povijesti, metodu virtualnih pomaka u građevinskoj tehnici. Kupola bazilike svetoga Petra time je uspješno stabilizirana.
Od 10. studenoga 1854., kada je Pio IX. posvetio baziliku svetoga Pavla, obljetnica posvete obiju bazilika slavi se 18. studenoga, kada je posvećena bazilika svetoga Petra.
