Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Hvar je danas proslavio svetkovinu sv. Stjepana I., pape i mučenika, zaštitnika Hvarske biskupije i grada Hvara. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u zajedništvu s biskupima Splitske metropolije. Na uočnicu svetkovine u Katedrali je izložen svečev moćnik uz pjevanje Večernje koju je predvodio hvarski biskup Ranko Vidović.
Katolički vjernici, pripadnici oružanih snaga i redarstvenih službi 1. listopada hodočastili su u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Svečano misno slavlje je predvodio vojni ordinarij u RH Jure Bogdan u zajedništvu s vrhbosanskim nadbiskupom i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini Tomom Vukšićem, vojnim i policijskim dekanima i kapelanima, te drugim svećenicima. „Prvo kao i trideset prvo nacionalno vojno hodočašće u Mariju Bistricu, programski i pastoralno je sastavnica dušobrižničke skrbi Crkve za katoličke vjernike, vojnike, policajce, branitelje, vatrogasce i sve vas okupljene danas u ovome svetištu. Hodočašće je uvijek duboko u službi izgradnje osobne vjere, a život po vjeri umnaža i učvršćuje kreposti“, rekao je vojni ordinarij koji se osvrnuo i na povijest vojnog dušobrižništva u hrvatskom narodu od Austro-ugarske monarhije sve do demokratskih promjena 1990. godine kada počinje ponovna uspostava organizirane dušobrižničke skrbi za vojnike i policajce u Hrvatskoj.
25. obljetnica beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca proslavljena je 30. rujna u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. Euharistijsko slavlje u zajedništvu s nadbiskupima i biskupima Crkve u Hrvata te brojnim svećenicima predvodio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Na početku misnoga slavlja apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua nadbiskupu Kutleši stavio je na ramena palij, znak službe metropolita. „Sveti papa Ivan Pavao II. nazvao je Stepinčevu beatifikaciju povijesnim događajem u životu Crkve i naše nacije. Crkva je oduvijek častila svoje mučenike jer se u njima očitovao lik samoga Isusa Krista, pravog i izvornog mučenika. Mučenici, slike trpećega Krista, čistoćom su i ljepotom svoje savjesti oduvijek bili prijekor svojim progoniteljima, a izvor udivljenja i poštovanja generacijama koje dolaze. Stepinac je dar, Božji dar hrvatskom narodu, u jednom od važnijih trenutaka njegove povijesti. Jer, „na početku svakoga čovjeka ne stoji slučaj ili sudbina, nego naum Božanske ljubavi“, istaknuo je u svojoj homiliji zagrebački nadbiskup. Svoju je propovijed razradio u tri točke koje blaženog Alojzija Stepinca čine istinski velikim. Vjera u Boga, Ljubav prema svakom čovjeku, neovisno o vjeri i podrijetlu, kao i oproštenje mrziteljima, te Ljubav prema papinstvu i Katoličkoj Crkvi. „Dubok odnos s Bogom“, nastavio je mons. Kutleša, „oslobodio je bl. Alojzija od navezanosti na ljudska mišljenja i materijalne probitke pa je njegova jedina preokupacija bio čovjek – slika Božja. Poznata je njegova briga o zbrinjavanju ratne siročadi po samostanima, internatima i dječjim domovima. „Pogledajte tužna lica onih tisuća djece što lutaju naokolo ne znajući ni za oca ni za majku“, kaže u jednoj od svojih homilija. „Sjetite se onih mnogih zaplakanih majka, koje tragaju za izgubljenom djecom. Sjetite se suza silom rastavljene braće i sestara, silom rastavljenih bračnih drugova, popaljenih sela i gradova, toliko uništenih i razorenih dobara. Srcem osjetljivim za čovjeka pomagao je svima i svugdje, znajući da u svakom čovjeku trpi sam Krist. No, najveća briga bile su mu duše koje se gube u bezboštvu. „Neka nose i biskupski dvor i župne dvorove i crkve, ali duše nikada!“, piše u jednom od svojih pisama. Po uzoru na Dobroga Pastira, bio je istinski čuvar i pastir duša“, rekao je između ostaloga zagrebački nadbiskup.
O 725. obljetnici od osnutka Šibenske biskupije, 29. rujna na osobito je svečan način proslavljena svetkovina nebeskog zaštitnika svetog Mihovila. Nakon živopisne procesije svečanu misu na trgu pred šibenskom katedralom je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Zajedno s njim su služili apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua, hrvatski biskupi, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i svećenici. „Iz dubokog kršćanskog iskustva i bogate baštine mi u ovoj jubilarnoj Godini zahvalnosti, na ovom svečanom slavlju svetkovine sv. Mihovila, radosno i zahvalno pred Bogom naviještamo i klikćemo: „Mi-ha-el! Tko je kao Bog!?“ To i takvo iskustvo voljenosti od Boga; njegove ljubavi i zaštite, koja nas trajno prati, štiti, snaži i brani; o kojoj nam svjedoči sv. arkanđeo Mihovil, grije naše kršćansko srce i nosi nas u budućnost“, naglasio je u homiliji nadbiskup Hranić. Ustvrdivši da se sva naša ljudska nesreća i sva sotonska zloća sažela u tri napasti: posjedovati, biti moćan i vladati, nastavio je da svi možemo i moramo birati između vjernosti Bogu i zamamnosti naših sebičnih želja, napasti i zla. Koliki nasjedoše i još uvijek nasjedaju na te đavolske ponude! I koliki uništiše vlastite živote i razaraju umjesto da izgrađuju i obnavljaju ovo drago hrvatsko društvo, Europu i svijet! Ne obratimo li se, mi umjesto da ju prekinemo, samo dodatno snažimo i nastavljamo spiralu grijeha i zla. Štoviše, tako često zlo pripisujemo Bogu, govoreći da on kažnjava ljude. No, nije Bog onaj koji nas kažnjava zbog naše slabosti i grijeha, nego grijeh je uvijek odbacivanje Boga, koji je izvor i uvir našega ljudskoga bića. I grijeh je zato u sebi samoubilački čin koji pogađa najprije grešnika samoga, jer odbacuje puninu vlastitoga postojanja i smiraj svoga bića. Ali grijeh, zbog društvene dimenzije ljudske osobe, ima i svoju društvenu dimenziju. Moj osobni grijeh i zlo koje ja činim - osim mene - pogađa i druge ljude oko mene. Oni stradavaju od posljedica mojih grijeha; stradavaju pogođeni posljedicama grijeha ljudi oko sebe. Zbog koruptivnog ponašanja nekih ljudi, stradava i nazaduje čitavo društvo; stradavaju te posljedice grijeha snose i potpuno nevini ljudi“, rekao je u Šibeniku nadbiskup Hranić.
Predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša uz 60. obljetnicu izdavanja prvoga broja Glasa Koncila uputio je čestitku tom listu istaknuvši da je Crkva u Hrvatskoj povlaštena što je proteklih šest desetljeća kao suputnika i oslonac u širenju radosne vijesti imala najprije katolički dvotjednik, a od 1985. godine tjednik Glas Koncila.
Misom koju je 28. rujna u Eufrazijevoj bazilici u Poreču predvodio porečki i pulski biskup Ivan Štironja proslavljena je 10. obljetnica beatifikacije Miroslava Bulešića. Služili su biskup u miru Ivan Milovan, vicepostulator Ilija Jakovljević te pedesetak svećenika. U propovijedi je biskup Štironja istaknuo kako je „Bl. Miroslav svjedočka priča, povijest duše svećenika i mučenika, ali i povijest duše jednoga naroda koji želi samo jedno: slobodno živjeti u miru i ljubavi sa svima, jesti kruh svojih žuljavih ruku i vlastita znoja, graditi svoju budućnost na temeljima vjere i nade, u toplini obiteljskoga doma i domovine, u okrilju svoje Crkve.“
U franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu 2. listopada je u 82. godini preminuo fra Smiljan Dragan Kožul, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Osnivač je Pokreta krunice za obraćenje i mir, te Radio Marije. Djelujući u karizamtskom pokretu prepoznat je po svojim seminarima i duhovnim obnovama.
