Traži

Sveta obitelj Sveta obitelj 

Sveti Josip poticaj za život vjernika

Papa Franjo je povodom 150. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom opće Crkve, na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2020., u osmoj godini pontifikata, objavio apostolsko pismo "Patris corde". Njime je ujedno proglasio Godinu svetoga Josipa. O tom Papinom dokumentu u našim emisijama utorkom govori prof. Josip Šimunović, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Prof. Josip Šimunović 

Papa Franjo objasnio je svrhu pisanja apostolskoga pisma PatriscordeOčevim srcem. Svrha apostolskog pisma je „uvećati ljubav prema ovom velikom svetcu, potaknuti zazivanje njegova zagovora i da se nasljeduju njegove krjeposti i njegov žar“ (PC 28).

Sveti Josip od kojeg ne posjedujemo ni jedne zapisane riječi u evanđeljima, može dosta toga poručiti Isusovim učenicama i učenicima. On, iako je šutljivi svetac, jako puno govori i očinski potiče.

Činjenica je da je sveti Josip zaštitnik Katoličke Crkve, ali također i Republike Hrvatske. Hvalevrijedno je da mi koji pripadamo Katoličkoj Crkvi i koji smo državljani Republike Hrvatske, dobro poznajemo svetoga Josipa.

Sveti Josip proglašen je zaštitnikom Katoličke Crkve, a razloge papa Leon XIII. ovako tumači: „Razlozi zbog kojih blaženoga Josipa treba smatrati posebnim zaštitnikom Crkve, i Crkva, zauzvrat, polaže velike nade u njegovu zaštitu i zagovor, proizlaze prije svega iz činjenice da je on bio Marijin muž i Isusov poočim... Josip je svojedobno bio zakoniti i prirodni čuvar, glava i branitelj Svete obitelji... Dolikuje, stoga, i veoma je dostojno blaženoga Josipa da, na isti način na koji je nekoć neprestano sveto bdio nad Nazaretskom obitelji, tako sada svojim nebeskim zagovorom štiti i brani Katoličku Crkvu.“[1]

Sveti Josip zaštitnik je i Republike Hrvatske. „Obično znamo zaštitnike određenih država, no pitanje je koliko Hrvatica i Hrvata zna tko je zaštitnik njihove domovine? Znaju li kada je sveti Josip proglašen za zaštitnika Republike Hrvatske?“[2] Da se bar djelomično odgovori na postavljena pitanja, pomaže Protokol Hrvatskoga sabora za 9. i 10. lipnja 1687. godine i u njemu, na latinskom jeziku, sljedeći tekst: „Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.“[3] U slijedu misli, sjećanje podsjeća da se prije dvije godine, dakle 2017. godine, proslavilo tristo i trideset godina otkako je tadašnji Hrvatski sabor jednoglasno izabrao svetog Josipa za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske. „Hrvatski su biskupi godine 1972. zauzeli stav da je odluka Hrvatskoga sabora iz 1687. godine 'i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljava sve peripetije oko svoga suvereniteta.'“[4]

Papa Ivana Pavao II. u apostolskoj pobudnici o osobi i posvećenju svetog Josipa u životu Krista i Crkve RedemptorisCustos, nadahnjujuće konstatira: „Osim u Josipovu sigurnu zaštitu, Crkva se pouzdaje također u njegov veliki primjer, koji nadilazi sva pojedina životna stanja i služi kao uzor cijeloj kršćanskoj zajednici, neovisno o položaju ili zadaći pojedinog vjernika.“[5]

I tako jedan svijetli lik prošlosti koji je svoju životnu ulogu dobivenu od Stvoritelja savršeno ispunio i ostvario, može itekako biti veliki uzor i poticaj današnjim vjernicima u postmodernom vremenu. Kako sveti Josip može biti poticaj i uzor današnjim vjernicima?

Prvi i osnovni korak za plodonosno razmišljanje o svetom Josipu na osobnoj razini jest odluka promatrati vlastiti život u svjetlu života Isusova Poočima i djevičanskog zaručnika Blažene Djevice Marije kao i odluka da se nešto iz njegova života integrira u vlastiti život. Bez tih temeljnih odluka, teško se odlučuje promatrati svetoga Josipa kao nekoga tko može biti poticaj za život na osobnoj, obiteljskoj, župnoj i društvenoj razini u današnjem suvremenom svijetu koji ističe i prati osobe koje su u čistoj suprotnosti sa svetim Josipom. Kada se donesu te odluke, može se krenuti u ljepotu otkrivanja rječitosti Božjeg miljenika.

Sveti Josip poziva da se uđe u njegovu duhovnost, da se u njegovoj duhovnosti otkriju poticaji za vlastitu duhovnu obnovu i obnovu životnih dana. Nemamo niti jedne riječi svetoga Josipa zapisane u evanđeljima. No ono što postoji i što se zna o svetom Josipu, njegov život i njegovo mjesto u otajstvu spasenja, dovoljno i jasno govore. Sveti Josip je rječita tišina! Koliko ljudi današnjice cijene tišinu i snagu tišine u kojoj se može mnogo toga otkriti o sebi, drugima, svijetu i Bogu?[6]

Božja se R(r)iječ daruje ljudima. Na poseban način bila je darovana svetom Josipu. S njom je živio dane svoga života. Sveti Josip nas propituje koliko imamo vremena za Božju R(r)iječ u danima života te kakav je naš odnos prema Božjoj R(r)iječi u našoj svakodnevici?

Sveti Josip je očinski brižljivo odgajao povjereno mu Blago-Isusa. Brinuo se da sve dimenzije odgoja daruje Božjemu sinu. Odgajati nije lako! Danas sveti Josip može biti uzor i zagovornik u odgoju općenito, a napose u odgoju u vjeri.

Izrečeno potiče pročitati neko djelo o svetom Josipu, bilo da je to romansirano djelo, bilo da je riječ o djelima teoloških pisaca koji promišljaju nad važnošću osobe svetoga Josipa.

Postoje razne pobožnosti u čast svetom Josipu koje se mogu moliti osobno, u obitelji i u župnim zajednicama, poput Devetnice svetom Josipu, Tridesetodnevne pobožnosti svetom Josipu, pobožnosti Žalosti i radosti svetog Josipa,[7]Litanija svetoga Josipa, molitava posvećenih svetom Josipu u raznim prigodama života, krunica svetoga Josipa, prelijepog Akatista svetomu i pravednomu Josipu zaručniku Presvete Djevice Marije.[8] Hvalevrijedna su obilježavanja srijede kao dana svetoga Josipa.

Uključiti se u Bratovštinu svetoga Josipa za pomoć umirućima. Glavna je svrha ove Bratovštine pomoći molitvom i žrtvom vječno spasenje umirućih.

Poticajno je čitati Glasnik svetog Josipa kojeg izdaje Nacionalno svetište svetoga Josipa u Karlovcu.

Hodočastiti u Nacionalno svetište svetoga Josipa u Karlovcu. Hodočastiti u svetišta ili župe koje nose ime svetoga Josipa.

Pravedan, vjeran, pobožan, brižni čuvar obitelji, iskren, ponizan, poslušan Božjoj R(r)iječi, brižan otac, odličan suprug... neke su od osobina svetoga Josipa. Svatko se može zapitati koju bi njegovu osobinu trebao slijediti i tako se više približiti Bogu, Isusu i Mariji, kao što im je bio blizak i sveti Josip.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis razmišljanja
03 listopada 2023, 17:43