Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Na spomendan sv. Marka Križevčanina, trećeg hrvatskog sveca, svečano euharistijsko slavlje 7. rujna u Križevcima je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua u zajedništvu s bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom i svećenicima. „Ne postoji alternativa: ako želiš slijediti Isusa, moraš uzeti svoj križ, moraš se pripremiti da ćeš biti neshvaćen, možda čak i progonjen. Ali „svoj križ” ne biram ja, to je onaj koji je Bog u svojoj otajstvenoj ljubavi dopustio da postane moj. To je križ koji nosim, možda već dugo vremena, zbog nekog nedostatka, bolesti, slabosti, ili je to onaj koji mi danas stiže: nesreća, neuspjeh, bilo kakva protivština“, rekao je u homiliji mons. Lingua, dodavši: „Ima jedan posebno težak križ, možda najteži, ali koji svi možemo i moramo nositi: to je ljubav prema bližnjemu! Da, ljubiti bližnjega ima svoju cijenu. Zahtijeva da poništimo sami sebe. Da drugoga stavimo ispred sebe. To je tipičan križ onih koji žele biti Isusovi učenici“. „Mučenik kojega danas slavimo, sveti Marko“, nastavio je nuncij, „rodom je iz ovog kraja i podsjeća nas da nasljedovati Isusa nije šala. Ne moramo, ali ako želimo... moramo biti spremni dati svoj život i za one koji žele našu smrt. Naravno, čak su i učenici razmišljali o tome da se povuku. Kada je govorio o Euharistiji i rekao da ćemo ga jesti kao kruh; kada je počeo govoriti o križu i o tome da će on sam umrijeti nasilnom smrću, učenici su rekli: „Tvrda je to besjeda! Tko je može slušati?“ (...) i „otada mnogi učenici odstupiše, više nisu išli s njime“. Samo po križu dolazimo do slave uskrsnuća. To je zakon pšeničnog zrna koje ne daje plod ako prvo ne padne na zemlju i umre. To je zakon Uskrsa. Najveći dar je upravo dar života. Na to nas podsjeća sveti Marko, koji je radije, bez kompromisa, dao svoj život nego napustio svoje stado i koji nam je i danas uzor“.
U samostanskoj kapeli sestara misionarki ljubavi u Jukićevoj ulici u Zagrebu 5. kolovoza, na svetkovinu sv. Majke Terezije, misno slavlje predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. U homiliji je naglasio kako nam Krist „objavljuje da ćemo biti suđeni po ljubavi prema bližnjima. „Tada postaju posve nevažnim: zemaljska moć, brižno stvarani dojmovi o veličini i ugledu. Jedine istinske časti i imena bit će: maleni, bližnji, braća i sestre“. „Danas, kada se često čuje govor o siromaštvu, s pravom ističući potrebu življenja nenavezanosti nas vjernika, nas Crkve na prolazno; danas, kada se s različitim ciljevima i nerijetko sa svrhom oprečnom evanđelju zaziva ‘siromašna Crkva’, sestre Majke Terezije ostaju trajno svježa Kristova prisutnost koja naviješta, koja hoda Zagrebom, koja nas susreće i koju mi susrećemo sa zahvalnošću. Vaša prisutnost, drage sestre, uvijek je radost, kada to vidite i kada ne vidite, ali i ispit savjesti; ona privlači i propituje, ona nas potiče i preobražava”, riječi su biskupa Šaška koje je prenijela IKA.
Monografija „Zrin – u spomen žrtvama genocida“, autora Damira Borovčaka, predstavljena je 5. rujna u Dvorani „Vijenac“ Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu. O knjizi su, uz autora, govorili sisački biskup Vlado Košić, krčki biskup Ivica Petanjak, ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić, predsjednik Upravnog vijeća Zaklade Matija Petanjak te povratnica iz Australije Branka Čubelić. Nakon kronološkog osvrta na povijesno razdoblje događanja u Zrinu te gradnju župne crkve Našašća Svetoga Križa, mons. Cvitkušić je poručio da “preživjeli Zrinjani i njihovi potomci, raspršeni po svim krajevima svijeta, žive i svjedoče svoje bogoljublje i domoljublje i već 27 godina s prijateljima i znancima dolaze u Zrin, te na ovoj mučeničkoj grudi slave svete tajne naše vjere, sjećajući se žrtava Zrina, mole Gospodina da istina o Zrinu dopre do srdaca odgovornih kako bi se čula istina o zločinu, ispravila nepravda o progonima, a svim protjeranima vratila njihova oteta imovina“. Biskup Petanjak primijetio je kako je „ova monografija još jedan povijesni doprinos u raskrinkavanju laži kojima su tolike generacije u vrijeme bivšeg sistema bile hranjene i zato ovo nije nikakva revizija povijesti, nego povijesna istina koja se u porođajnim bolima i mukama polako probija na svjetlost dana”. “Hrvatska bi trebala ulagati više da obnovi stari grad Zrin, crkvu sv. Magdalene pa da se time dičimo. Onda bismo mogli svima pokazati i posvjedočiti da je upravo tu rođen Nikola Šubić Zrinski koji je dao svoj život u Sigetu i spašavao Europu i kršćanstvo. To je povijesno sveto hrvatsko mjesto“, istaknuo je biskup Košić. Gospođa Čubelić naglasila je da “Zrin nije samo mjesto na karti. To je korijen našeg bića, temelj našeg naslijeđa i duh koji teče našim venama. Kao potomci prijatelji zrinjanskih predaka, naša je odgovornost očuvati nasljeđe Zrina, poštivati sjećanje na naše pretke i prenositi njihove priče budućim generacijama. Zrin bi trebao biti i bit će mjesto posebnog pijeteta u Republici Hrvatskoj“, rekla je.
U sklopu pohoda Rektorske konferencije sveučilištâ iz Krakowa Sveučilištu u Zadru, 3. rujna rektori i prorektori sveučilištâ iz Krakowa sa svojim kolegama iz Hrvatske sudjelovali su na misnom slavlju u svetištu sv. Šime u Zadru koje je predvodio prof. dr. mons. Robert Tirala, rektor pontifikalnog Katoličkog sveučilišta Ivana Pavla II. i kanonik u Krakowu. „Kao Sveučilište u Zadru, počašćeni smo što možemo biti u takvom društvu, s rektorima i prorektorima iz Poljske i Hrvatske. Mi njegujemo te odnose i cilj nam je razviti međunarodnu suradnju, razmijeniti iskustva, vidjeti što primjenjuju njihova sveučilišta u području znanstvenih projekata, razmjene profesora i studenata, potpisivanja ugovora, da se približimo. Imamo puno sličnosti, pa da se podupiremo u europskom suživotu“, rekla je prof. dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru.
