Osvrt na knjigu Ante Popovića ʺO vremenu i vječnostiʺ

Marito Mihovil Letica

Fenomen vremena izmiče našemu pojmovnom obuhvatu. Poznate su riječi kojima sveti Aurelije Augustin u djelu ʺIspovijestiʺ iskazuje neotklonjivo neznanje o vremenu: ʺŠto je dakle vrijeme? Ako me nitko ne pita, znam, ali ako bih htio nekome na pitanje to razjasniti, ne znam; […]ʺ. Nasuprot grčkim misliocima, kršćanski patristički filozofi i teolozi priklanjaju se eshatološkom shvaćanju unutar kojeg svijet ima početak u vremenu, a ono protječe pravocrtno prema svojemu dovršetku i ispunjenju u eshatonu. Za svetog Augustina vrijeme je jedno od Božjih stvorenja, a nastalo je u trenutku stvaranja svijeta; koji nije stvoren u vremenu, nego skupa s vremenom (ʺNon in tempore, sed cum tempore dinxit Deus mundumʺ). Takvo Augustinovo stajalište o početku prostornovremenskog svemira smatra s velikom vjerojatnošću istinitim i fizika odnosno kozmologija 20. stoljeća; između ostalih to smatraju Albert Einstein i Werner Heisenberg.

Osam stoljeća nakon Augustina, sveti Toma Akvinski je pitanja o konačnosti i beskonačnosti vremena, vječnosti i stvaranju svijeta – smatrao filozofski nerješivima. Prema njegovu mišljenju nije bilo protuslovno pretpostaviti istodobnu istinitost tvrdnje da je Bog stvorio svijet na početku vremena i tvrdnje da se svijetu može pripisati vječnost.

Potrebno je k tome napomenuti da vječnost možemo shvaćati na dva načina: temporalno, kao svojevrsno preobilje vremena, i atemporalno, kao odsutnost vremena, što je fenomen posve različit od vremena.

ʺO vremenu i vječnostiʺ naslov je knjige koju je 2022. u Zagrebu objavila Kršćanska sadašnjost. Podnaslov je ʺZbirka egzegetsko-teoloških članakaʺ. Autor je franjevac Anto Popović. Doktorirao je na Papinskome biblijskom institutu u Rimu i profesor je Svetoga pisma na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. U više navrata bio je gostujući profesor na Franjevačkome biblijskom institutu u Jeruzalemu.

Knjiga ʺO vremenu i vječnostiʺ sadržava devet članaka objavljenih u nekoliko časopisa i zbornika, sada sabranih u izdanje od devet poglavlja. U ovome će predstavljanju biti naznačena naslovima: ʺPočetak stvaranja svijeta i početak Biblije (Post 1,1-2)ʺ, ʺPočetak vremenaʺ, ʺKompozicijski rast biblijskog teksta u vremenuʺ, ʺRazličita tumačenja istog teksta tijekom vremenaʺ, ʺNadvremenska i svevremenska porukaʺ, ʺKronologija rodoslovljaʺ, ʺOd vremenitog do vječnog savezaʺ, ʺBorba u vremenu za vječnu nagraduʺ i ʺVječna riječ u kanonuʺ. Premda ova zbirka sadržava tematski različite članke, odnosno poglavlja – kako objašnjava autor – ʺjedna ih nit međusobno povezuje: egzegetsko-teološka analiza i tumačenje svetopisamskih tekstova i tema. Također, zbirka je objedinjena i okvirnim, dvodijelnim naslovom: ′O vremenu i vječnosti′.ʺ

Na ovitku knjige nalaze se izvadci iz mišljenjâ recenzenata, dr. sc. Miljenke Grgić i dr. sc. Stipe Kljajića. Čut ćemo dio teksta koji je napisao Stipo Kljaić:

ʺPremda se autor služi znanstvenim jezikom, on je istodobno razumljiv širem čitateljstvu. Stil mu je koncizan, pregledan i tečan. Iako koristi literaturu na četiri svjetska jezika, ne računajući biblijske jezike, autor ne donosi opterećujuće citate na stranim jezicima, nego ih ili sažima i jasno predstavlja ili citira samo ono nužno.ʺ

Doista je riječ o vrlo vrijednoj knjizi, koja o složenim teološkim i kozmološkim temama govori stručno i pristupačno, te ju zdušno preporučujem zainteresiranomu čitateljstvu.