Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
U Svećeničkom domu u Splitu je 27. rujna u 83. godini života preminuo hvarski biskup u miru Slobodan Štambuk. Rođen je u Selcima na otoku Braču. Župničku službu obnašao je u Pražnicima, Gornjem Humcu, Nerežišćima, Supetru i Škripu na Braču, te u Vrisniku, Pitvama, Vrbanju i Svirčima na Hvaru. Deset godina bio je urednik lista Bračka Crkva. U Biskupskoj konferenciji obnašao je razne službe. Sprovodni obredi bit će slavljeni u srijedu 4. listopada u 11 sati u katedrali sv. Stjepana, pape i mučenika u Hvaru.
„Demokracija je uređen sustav te očekujem da će što skorije Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska biskupska konferencija potpisati ugovor o katoličkim školama, vrtićima i srednjoškolskim domovima u provedbi ugovora sklopljenih između Republike Hrvatske i Svete Stolice i da će na taj način biti uređena ona pitanja koja su do sada stvarala određene probleme ili teškoće. Među njima je i pitanje besplatnog obveznog školovanja u osnovnim školama, zajamčenog Hrvatskim ustavom.“. Istaknuo je to u intervjuu novinaru Hrvatskog katoličkog radija Branimiru Gubiću predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje, požeški biskup Antun Škvorčević. Odgovarajući na pitanje o viziji budućnosti te planovima za otvaranje novih škola, biskup Škvorčević je nastavio: „Budući da katoličke škole nisu vezane za upisno područje ili mreže škola, nego se osnivaju na slobodno traženje roditelja, očekujem da će biti otvorene i nove škole, o čemu su Sisačka biskupija i Đakovačko-osječka nadbiskupija pokrenule zakonski propisanu proceduru. Nadam se da će određene društvene strukture, koje smatraju da su javne škole nešto redovito i potrebno, a vjerske i privatne nešto što ne treba promicati, u demokratskom duhu izići ususret zahtjevima katoličkih roditelja te poduprijeti osnivanje novih katoličkih škola. Osim toga očekujem da će katoličke škole koje daju javnu uslugu građanima Hrvatske i tako dijele s roditeljima i Vladom brigu za odgoj i obrazovanje mladih naraštaja biti prepoznate kao takve te da će im između ostalog biti otvorena mogućnost natjecanja u europskim fondovima kako bi mogle imati potreban pedagoški standard na dobro učenika i njihovih roditelja te cijelog društva“.
U povodu 25. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić dao je intervju Hrvatskom katoličkom radiju. Urednica Vjerskog programa HKR-a Tanja Maleš primijetila je kako se prije 1990-ih o bl. Alojziju nije moglo javno govoriti, odnosno, bilo je mnogo opasnosti za svećenike i za vjernike, ali u obiteljima se ta tema doista čuvala. Na pitanje koliko je bitan taj put u srcima vjernika, koji je bio svojevrsna priprema za beatifikaciju, kardinal je odgovorio: „Sigurno da je on bitan, a to je zapravo sensus vjernika koji je osjetio da je među nama svetac. To su vjernici, možemo reći, od blažene smrti kardinala Alojzija Stepinca stalno nosili u svom srcu i zbog toga je to nešto što je niklo u narodu. Dakako da ovdje treba sa svim poštovanjem spomenuti i blažene uspomene kardinala Franju Kuharića. On je uistinu jako zaslužan da se očuvala memorija na taj način o kardinalu Stepincu. Osobito su znakovite njegove propovijedi na godišnjicu smrti našega nadbiskupa Stepinca. To su bile posebne propovijedi, to su bila posebna događanja koja se više gotovo i ne mogu ponoviti“.
Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša primio je 26. rujna u odvojeni posjet fra Miljenka Hontića, ministra Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca i o. Sebastiana Šujevića, provinacijala Hrvatske provincije Družbe Isusove, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Prigodom proslave 25. obljetnice dolaska bosonogih karmelićanki u Mariju Bistricu, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u homiliji je poručio: „Drage sestre, ovaj Karmel je grad na gori, a svaka od vas svojim tihim i predanim služenjem u samozatajnosti, pokori i neprestanoj molitvi, svjetiljka je koja ga osvjetljava i daje da se nadaleko vidi kao znak Božjemu narodu, a onda i svima drugima. Sveta Mala Terezija veli da nije došla na svijet kako bi činila velika djela, već da bude ljubav u srcu Crkve. Drage sestre, vi niste ovdje da biste bile u centru pažnje, već da svojom molitvom i prisutnošću budete snažno središte ljubavi, pomažući svojim primjerom da se približimo Kristu našem Spasitelju. Neka ova proslava ne bude samo prigoda za sjećanje, već i za obnavljanje vaših duhovnih snaga. Nastavite s vjerom i ustrajnošću hodati Božjim putevima, znajte da vaše služenje nije samo obveza, već i velika privilegija i pred Bogom i ljudima“, riječi su nadbiskupa Kutleše upućene bosonogim karmelićankama.
Na svečanom otvorenju 35. Knjige Mediterana u Splitu 24. rujna predstavljena je knjiga "Aleksandar Komulović, Split 1548. - Dubrovnik 1608.", autora isusovca o. Tončija Trstenjaka. Knjiga je znanstvena biografija pisca prvog izvornog hrvatskog katekizma, papinskog vizitatora u Albaniji, Makedoniji, Bugarskoj, Vlaškoj, Transilvaniji i Moldaviji, prvog prepošta Kaptola Sv. Jeronima u Rimu, opata Ninskog i posebnog izaslanika pape Klementa VIII. na sjeveroistoku Europe i u Rusiji za cara Fedora I. i regenta Borisa Godunova. Opat Aleksandar Komulović 1599. ulazi u Družbu Isusovu i nakon novicijata na Quirinalu u Rimu imenovan je od isusovačkog generala zajedno s Bartolom Kašićem učiteljem hrvatskog jezika na Ilirskoj akademiji u Rimskom kolegiju. Godine 1604. poslan je u Dubrovnik s ciljem osnivanja isusovačke postaje kojoj je bio poglavar. Tu je napisao svoje najraširenije djelo Zarcalo od ispoviesti. Na promociji je autora predstavio predsjednik Književnog kruga Split prof. dr. Marko Trogrlić, a o knjizi su govorili prof. dr. Josip Vrandečić i prof. dr. Nikša Varezić.
