Traži

Kardinal Mario Grech na proslavi svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata Kardinal Mario Grech na proslavi svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata  (Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije)

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

„Za mene je ovo živući spomenik. Dok pomažete slabima i ranjivima i njihovim obiteljima, vi zapravo propovijedate evanđelje i izražavate dobrodošlicu Isusu jer“, kako papa Franjo često govori, „dotičući tijela slabih i ranjivih dodirujete i samo Tijelo Kristovo“, kazao je u Kući bl. Alojzija Stepinca u Brezovici glavni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech

Neno Kužina – Zagreb

Jučer je proslavljena svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata koju je kardinal Franjo Kuharić 31. svibnja 1991. proglasio zaštitnicom grada Zagreba. Svečano misno slavlje predvodio je glavni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech. S njim su služili zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua, zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, okupljeni nadbiskupi i biskupi, redovnički provincijali te brojni svećenici. U homiliji je kardinal Grech istaknuo: „Uistinu mi je velika radost što mogu biti s vama ovdje ispred vaše prvostolnice u slavlju Pohođenja Blažene Djevice Marije koje vi slavite i kao svetkovinu Majke Božje od Kamenitih vrata. Liturgija nas danas poziva da, nakon slušanja naviještene Božje riječi, razmatramo o Utjelovljenju kao otajstvu odnosa i susreta koji se šire zemljopisnim prostorima, kao i vremenima koja obuhvaćaju razne naraštaje. Nadilazi se prostor koji dijeli osobe, a prevladava se i raskorak među pokoljenjima, da bi se dalo prostora djelovanju Boga koji uvijek iznenađuje muškarce i žene proširujući njihove planove i njihove nade“.

Okupljeni vjernici ispred zagrebačke katedrale (Foto: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije)
Okupljeni vjernici ispred zagrebačke katedrale (Foto: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije)

Kardinal Grech danas je pohodio Hrvatsko katoličko sveučilište koje obilježava svoj dan i ondje, uz osatalo, govorio o sinodalnosti Crkve. U pratnji zagrebačkog nadbiskupa i njegovih suradnika, 31. svibnja pohodio je Kuću bl. Alojzija Stepinca u Brezovici u kojoj Caritas Zagrebačke nadbiskupije skrbi za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom. Susreli su korisnike kuće, kojih je gotovo stotinu, te zaposlenike. Ravnateljica s. Jelena Lončar predstavila je djelovanje zagrebačkog Caritasa koji 2023. obilježava 90. obljetnicu od osnutka. Glavni tajnik Biskupske sinode je istaknuo da mu je osobito drago što je susret s korisnicima u Brezovici njegovo prvo iskustvo susreta sa zagrebačkom Crkvom jer je, kako je istaknuo, Kuća u Brezovici zapravo „Crkva otvorena prema svima, a posebice onima isključenima, slabima i ranjivima”. „Za mene je ovo živući spomenik. Mogu vas nazvati brodom koji predvodi vašu Crkvu, jer propovijedi su važne, dokumenti su važni, ali ovdje imate življenje vjere. Dok pomažete slabima i ranjivima i njihovim obiteljima, vi zapravo propovijedate evanđelje i izražavate dobrodošlicu Isusu jer, kako papa Franjo često govori, dotičući tijela slabih i ranjivih dodirujete i samo Tijelo Kristovo,“ riječi su visokog gosta koje je prenijela IKA. Nadbiskup i kardinal pohodili su i Samostan Kraljice Karmela u Brezovici.

Dubrovački biskup Roko Glasnović posvetio je 30. svibnja obnovljenu župnu crkvu sv. Vlaha u Stonu koja je stradala u potresu 1996. godine. Zasluge za obnovu, uz ostale,  pripadaju župnicima don Vojislavu Vlašiću i don Miljenku Babaiću, a pandemijske godine prolongirale su svečani čin posvete do sadašnjeg župnikovanja don Bernarda Plešea.

Diljem Hrvatske 30. svibnja prigodom Dana državnosti služena su misna slavlja za Domovinu. Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je svečano misno slavlje u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca. U homiliji je istaknuo: „Naša je država prošla i teška razdoblja: krvavi rat, poratne teškoće raznih prelazaka i kriza, te ne tako davno, zajedno s cijelim svijetom, i pandemiju, usred koje su nas u Zagrebu i na Banovini pogodila dva razorna potresa posljedice kojih još osjećamo. Dok kao vjernici razmatramo te promjene koje uvelike utječu na ono što se obično naziva ‘standardom i kvalitetom života’ odnoseći se na naš tjelesni život, razložno je upitati što se u tih tridesetak godina dogodilo s dušom hrvatskoga naroda? Kuda idemo i kamo smo se uputili“? U nastavku je propovjednik postavio pitanje „jesmo li narod zahvalnosti i brige za opće dobro ili narod sveopćega kritizerstva i rušilačkoga individualizma“ te nastavio da u „kulturi blagostanja i pretjeranom brigom za ‘životni standard’, razmišljanje o Bogu, neprolaznim vrijednostima, tradiciji i općemu dobru čini se nazadnim“. „Nažalost, zahvalnost Bogu i čovjeku danas se prerijetko nastoji prenositi i učiti u obitelji i u društvu. Na pijedestalu odgojno-obrazovnih procesa najčešće su tzv. izvrsnost i funkcionalnost. No, izvrsnost bez velikodušnosti, samokritičnosti i skromnosti duha, bez prepoznavanja i vrjednovanja napora drugih ljudi i institucija, bez preuzimanja odgovornosti za vlastite postupke i odgovornosti za druge, bez ispunjavanja svojih obveza prema zajednici, može biti jako razorno. Stoga je žurna potreba da odgojno-obrazovni procesi postanu i da se razvijaju kao vrijednosni“, istaknuo je nadbiskup Kutleša. Tumačeći drugo pitanje „jesmo li narod jasnoga ili bezličnoga identiteta”, nadbiskup je naglasio da je „u vrijeme stvaranja hrvatske države bilo važno pozivati se na neotuđivo pravo naroda na svoju domovinu, na svoj jezik, na svoju povijest, na svoje ime. Danas, čini se, još veći napor moramo uložiti: u promicanje i očuvanje svojih duhovnih korijena; u jačanje istine koja povijesnim događajima daje plodnost spomena; u obranu smisla kršćanskih simbola u javnome životu; u zaštitu prirodnih i drugih bogatstava te svega što tvori naš nacionalni identitet“. Osvrćući se  na pitanje „jesmo li narod kulture života ili narod pred izumiranjem“ zagrebački je nadbiskup naglasio da je „demografsko pitanje iznimno slojevito i teško je iscrpiti sve njegove vidike. Izumiranje naroda nedvojbeno je posljedica i mnogih izvanjskih razloga, ali možda najviše ‘mrtvoga’ ljudskoga duha, opijenoga sebičnošću“.

U jeku obilježvanja 725. obljetnice Šibenske biskupije, 29. svibnja u Šibeniku je proslavljeno 800 godina franjevačke prisutnosti, 700 godina samostana unutar nekadašnjih gradskih zidina i 600 godina posvete crkve sv. Frane, koja je od 1970. Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića. Slavlje je počelo dočekom kipa sv. Franje Asiškoga na šibenskoj rivi, a svečanu misu u crkvi franjevaca konventualaca predvodio je vrhbosanski nadbiskup u miru kardinal Vinko Puljić u zajedništvu sa šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem, provincijalnim ministrima Miljenkom Hontićem, Markom Mršom i Ivom Martinovićem, gvardijanom fra Josipom Ivanovićem i brojnim svećenicima. U propovijedi je kardinal Puljić istaknuo važnost simbola lađe kao Crkve koja plovi s jedne obale vječnosti na drugu, sigurna da je Krist jedini i pravi kormilar.

U Slavonskom Brodu je u 66. godini preminuo župnik Župe Svete obitelji vlč. David Sluganović, priopćio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga

 

01 lipnja 2023, 16:16