Sveti Dujam, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije
Marito Mihovil Letica
Slavljenje svetca zaštitnika jest živopisna posebnost svakoga mjesta, odnosno grada, pri čemu se očituje ljepota raznolikosti u jedinstvu kršćanske vjere. Takva slavlja bivaju svojevrsne i autentične izvedbe sjećanja te potvrde pripadanja mjesnoj i općoj Crkvi.
Zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije jest sveti Dujam. Njegovo je latinsko ime Domnius, a Duje se uvriježilo kao hipokoristik od Dujam. Danas, 7. svibnja, svetkovina je svetoga Duje.
Sveti je Dujam prema srednjovjekovnoj predaji bio prvi salonitanski biskup. Potekao je iz Sirije, a školovao se u glasovitome kršćanskom učilištu u Antiohiji. O ovome svetcu napisao je u 13. stoljeću splitski arhiđakon Toma da je bio učenik svetoga Petra. No kritička analiza raznih hagiografskih i drugih izvora te arheološka iskapanja, za koja je najviše zaslužan don Frane Bulić, pokazala su da sveti Dujam nije mogao biti učenik svetoga Petra, koji je mučeničku smrt podnio u drugoj polovici 1. stoljeća, a splitski je svetac zaštitnik živio u Dioklecijanovo doba, krajem 3. i početkom 4. stoljeća, u vremenu obilježenome snažnim progonima kršćana. Povjesničari su gotovo posve složni u tvrdnji da je sveti Dujam podnio mučeništvo dana 10. travnja 304. godine. Na pitanje zašto se njegov spomendan slavi 7. svibnja, a ne 10. travnja, na dan njegova mučeništva, don Frane Bulić odgovorio je objašnjenjem da 10. travnja često dolazi u vrijeme korizme, kada se po liturgijskim propisima ne mogu održavati svetkovine, pa je blagdan svetoga Duje prenesen na 7. svibnja.
Svetčeve kosti odnosno moći štuju se u splitskoj katedrali koja je poznata kao ʺkatedrala svetoga Dujeʺ: u njoj od 1770. počivaju kosti svetoga Dujma u baroknom oltaru koji je izradio mletački majstor Giovanni Maria Morlaiter.
Tijekom minulih stoljeća bijaše na Sudamju – kako Splićani odvajkada nazivaju blagdan svetoga Dujma – obilje društvene zabave, posebno viteških igara u kojima sudjelovahu plemići, uz njih građani pučani, okolno seosko stanovništvo, također i svećenici. Zanimljivo je spomenuti odluku splitskoga nadbiskupa iz 1535. kojom se svećenicima zabranjuje sudjelovati u natjecanjima. Sudamja je stoljećima bila ne samo crkveni blagdan nego i prvorazredni gospodarski, društveni i, rečeno današnjim riječima, sportsko-natjecateljski događaj. Slavilo se svetoga Dujma i trgovalo, narod se družio i veselio, a natjecatelji su pokazivali vještinu, brzinu i snagu.
Fešta svetoga Duje slavi se i danas. Sudjeluju crkveni velikodostojnici na čelu sa splitsko-makarskim nadbiskupom, uz njih i čelnici Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, redovito i predstavnici najviše političke vlasti Republike Hrvatske. Slično kao i nekad, isprepliću se na Sudamji liturgijski i folklorni, urbani i ruralni elementi, a danas je svemu tome tradicijskom pridružen i značaj turističke atrakcije.
Spomendan svetoga Dujma čestita se na tradicionalni način: Na dobro vam došla Sudamja!
