Konferencija o bl. Alojziju Stepincu u Europskome parlamentu u Bruxellesu

Marito Mihovil Letica

Počinjemo riječima blaženog Alojzija Stepinca što ih je izrekao na svetkovinu Krista Kralja ratne 1942. godine:

ʺSvaki narod i rasa, kako se odrazuje danas na zemlji, imade pravo na život dostojan čovjeka. Svi oni bez razlike, bili pripadnici ciganske rase ili koje druge, bili Crnci ili Evropejci, bili omraženi Židovi ili ponosni Arijci, imadu jednako pravo da govore ʹOče naš, koji jesi na nebesimaʹ.ʺ Njemački je izaslanik Edmund Glaise von Horstenau na tu propovijed razbješnjen rekao: ʺDa je ovo izgovorio u Njemačkoj, ne bi živ sišao s propovjedaonice!ʺ

Ali uzorni se nadbiskup zagrebački Alojzije Stepinac nije dao zastrašiti. Godine 1943., također na svetkovinu Krista Kralja, prekoravao je i poput proroka grmio s propovjedaonice ispred zagrebačke katedrale: ʺKatolička Crkva ne pozna rasa koje gospoduju i rasa koje robuju. Katolička Crkva pozna samo rase i narode kao tvorevine Božje; a ako koga više cijeni, to je onaj koji ima plemenitije srce, a ne jaču pesnicu. Za nju je čovjek jednako crnac iz centralne Afrike kao i Evropejac.ʺ

Valja k tome spomenuti i pismo što ga je nadbiskup Stepinac potkraj 1943. poslao monsinjoru Augustinu Juretiću. Čut ćemo dio dotičnoga pisma:

ʺOvih smo dana (u noći utorka) imali opet tragične scene u Zagrebu, kad je po nalogu Gestapo-a nastavljeno hapšenje i odvođenje Židova. Učinili smo sve što se dalo. Uspjeli smo spasiti mješovite brakove. Nešto se Židova razbježalo, ali najveći dio je odveden, među njima i [glavni] rabin Freiberger. Kamo, ne zna se… Odvukli su i bolesnike iz židovske bolnice, gdje su vodile brigu za bolesnike po mom nalogu časne sestre iz Družbe Kćeri Marijinih od prošle godine do danas.ʺ

Dana 21. ožujka 2023. u Europskome parlamentu u Bruxellesu održana je konferencija ʺBlaženi Alojzije Stepinac – svjedočanstvo vjere, ustrajnosti i nadeʺ. Konferenciju je organizirala hrvatska eurozastupnica Željana Zovko te je uz ostalo rekla da je ʺnadbiskup Stepinac u okolnostima najmračnijeg totalitarizma u okviru svojih mogućnosti zaslužio mjesto pravednikaʺ.

Zatim je mons. Juraj Batelja, postulator kauze blaženog Alojzija Stepinca, podsjetio kako je velikosrpska i komunistička propaganda desetljećima širila neistine i poluistine o zagrebačkome nadbiskupu Alojziju Stepincu te da je ondašnja vlast pokušavala uvjeriti javnost da je Katolička Crkva fašistička i antisemitska institucija.

Nakon toga je govorio mons. Hrvoje Škrlec, savjetnik u Apolstolskoj nuncijaturi pri Europskoj uniji, istaknuvši da su u inozemstvu u Stepinčevu nevinost vjerovali mnogi, kao primjerice francuski nobelovac François Mauriac. ʺDok većina episkopa i svećenika Srpske pravoslavne Crkve te javno mnijenje u Srbiji smatraju da je Stepinac kriv, postojali su i ònī koji nisu dijelili to mišljenje, kao što su na primjer episkop zagrebački Dositej, kojemu je Alojzije Stepinac spasio život, i episkop kanadski Dionisijeʺ, rekao je mons. Škrlec.

Na konferenciji ʺBlaženi Alojzije Stepinac – svjedočanstvo vjere, ustrajnosti i nadeʺ predstavljen je engleski prijevod knjige mons. Jurja Batelje ʺBlaženi Alojzije Stepinac – Spašavanje Židova i Srba u Drugom svjetskom ratuʺ, a o knjizi su govorili Esther Gitman, američka povjesničarka židovskoga podrijetla, i Robin Harris, britanski i hrvatski povjesničar. O blaženome Stepincu i njegovu odnosu prema Židovima u Krašiću govorio je Ivan Vučak, župnik iz Krašića.