Traži

Vatican News
Adventski vijenac Adventski vijenac 

Značenje i smisao došašća

Glagolom ″advéniat″ zazivamo i u budnosti iščekujemo Božje kraljevstvo koje nam donosi Božja utjelovljena Riječ, Isus Krist. To je smisao adventa ili došašća.

Marito Mihovil Letica 

Danas je prva nedjelja došašća, kojom počinje nova liturgijska godina. Valja napomenuti da liturgijska ili crkvena godina ima dva svečana vremenska kruga: božićni i vazmeni ciklus.

K tome je prikladno u Godini Marka Marulića, proglašenoj u povodu 500. obljetnice prvotiska znamenitoga spjeva "Judita", prisjetiti se njezine kristološki obilježene posvete, koja u posve određenim zemaljskim horizontima i nebeskim perspektivama spaja Uskrs i Božić, Božić i Uskrs. Upućujući posvetu svećeniku Dujmu Balistriliću, svojemu prijatelju i kumu, piše Marulić na njezinu početku ove riječi: "Sih dan svetih korizmenih, počtovani u Isukarstu gospodine i kume moj dragi dom Dujme…" Bijaše to pred Uskrs godine 1501., a "Judita" će na tiskanje čekati dvadeset godina.

Posebno je važno zamijetiti da smjerni pobožnik Marul posvetu počinje i završava Isusovim imenom, spominjući se njegova rođenja, dolaska u tijelu među čovjeka i u njegovu povijest. Na kraju posvete čitamo: "Mir i milost Gospodina našega Isukrsta budi vazda s vami. Amen. / Od rojen′ja Isukarstova u puti godišće parvo nakon tisuća i pet sat na dvadeset i dva dni miseca aprila. U Splitu Gradu."

Čuli smo lijep i kristološki snažan izričaj "od rojen′ja Isukarstova u pȕti", u značenju "od Isusova rođenja u tijelu". U tome se smislu, kao izvedenica od riječi "pȕt", može u starih hrvatskih teoloških pisaca naći izraz ″upućenje″, a tek se kasnije uobičajilo govoriti "utjelovljenje".

U došašću se nahodimo u vremenu kad iščekujemo Isusov dolazak, s kojim Božja Riječ i Božje vrijednosti dođoše i uvijek iznova dolaze kao utjelovljena stvarnost.

Možemo primijetiti da je hrvatsku riječ "došašće" u svakidašnjemu govoru, u izvancrkvenom ambijentu i diskursu, gotovo posve istisnula latinskoga podrijetla riječ "advent". Ona je također dobra i prikladna, u nekim kontekstima i prikladnija od ″došašća″. Uz to je tvorbeno plodna pa od nje imamo pridjev "adventski", što od riječi "došašće" ne možemo izvesti.

Ne smijemo pritom smetnuti s uma stanoviti glagol koji se nalazi u molitvi "Očenaš" na latinskome jeziku: "… advéniat Regnum Tuum…" ("… dođi kraljevstvo tvoje…"). Glagolom "advéniat" zazivamo i u budnosti iščekujemo Božje kraljevstvo koje nam donosi Božja utjelovljena Riječ, Isus Krist. To je smisao adventa ili došašća.

Ovogodišnji advent bit će, kao i prošlogodišnji, obilježen ograničenjima uzrokovanima pandemijom koronavirusa. Te nam okolnosti nikako ne smiju umanjiti radost iščekivanja Božića. K tome nam istinski smisao Božića ne smije zasjeniti adventski konzumerizam. Kršćanin je pozvan, kako čitamo u novozavjetnim ivanovskim spisima, biti "u svijetu", ali ne "od svijeta". O opasnosti da čovjek zaboravi Boga te prione ljubiti i cijeniti svijet, govori i Marul u "Juditi": "Tim ti se svakoga slava vred zamini / ki zabivši Boga svit ljubi i cini."

Ne možemo izbjeći pitanje što u ovo naše predbožićno i božićno doba znači biti "od svijeta". To, između ostaloga, može značiti: u vrevi i sjaju osvijetljenih trgova i ulica ne vidjeti ništa drugo doli fizičko svjetlo, koje nam daju različite vrste žarulja – ne vidjeti duhovno, metafizičko ili nadnaravno svjetlo, Svjetlo istinsko s velikim početnim "S", što ga svojim dolaskom među ljude ižaruje djetić Isus, koji je Krist, koji je Sin Božji i sâm utjelovljeni Bog. Prepoznajmo u došašću i Božiću pravo i istinsko Svjetlo svijeta.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga:
28 studenoga 2021, 15:25