Traži

Monografija "Filius conventus Fluminensis. Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci" Monografija "Filius conventus Fluminensis. Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci" 

Objavljena opsežna povijesna studija prof. Marka Medveda o augustincima u Rijeci

Crkveni povjesničar Marko Medved objavio je ujesen 2020. znanstvenu monografiju Filius conventus Fluminensis. Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci. Ovo kapitalno djelo na više od 750 stranica opisuje povijest augustinaca, prvih redovnika u gradu Rijeci. Knjigu su objavili Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i izdavačka kuća Srednja Europa. Zbog pandemije Covid-19 knjiga je predstavljena tek početkom listopada ove godine

Loredana Fabijanić

Radi se o povijesti zajednice koja je izgradila crkvu i samostan sv. Jeronima, čija je povijest naprasno prekinuta 1788. godine jozefinističkim zatvaranjem samostana. Od pedesetih godina 20. st. u prostorima samostana i crkve djeluju dominikanci.

Radi se o rezultatima višegodišnjih istraživanja koje je autor vodio u Hrvatskoj i Europi. Autor je koristio domaću i inozemnu literaturu, nepoznata arhivska vrela svjetovnih i crkvenih arhiva iz Rima, Vatikana, Beča, Zagreba, Rijeke, Ljubljane, Münchena i dr. Knjiga je podijeljena na uvodno i jedanaest opsežnih poglavlja, koja se dijele u potpoglavlja. Na kraju donose se tri Appendixa, kao i opsežan popis bibliografije. Autor opisuje povijest augustinaca od dolaska u 14. st., do ukinuća samostana od strane Josipa II. Iako prisutni diljem Hrvatske, povijest augustinaca pustinjaka vrlo je malo poznata hrvatskoj historiografiji. To je donekle razumljivo za kontinentalni dio zemlje u kojima je otomansko nadiranje uništilo tragove njihova postojanja. U novom vijeku, osim u Rijeci djelovali su u Istri i Dalmaciji. Autor analizira početke augustinske prisutnosti u Rijeci vezane uz gospodare grada Devince i Walseeovce, razvoj zajednice tijekom 15. st., burno razdoblje mletačkog uništenja i reformacije, istaknuti položaj riječkog samostana u kontekstu koruških i štajerskih redovnika, ujedinjenje s austrijskom augustinskom provincijom i jozefinističko zatvaranje samostana 1788. godine.

Iznosi se mnoštvo podataka o životu ovog samostana, društvenoj relevantnosti redovnika posebice s obzirom na doprinos kulturi, obrazovanju i visokom školstvu, knjižnoj baštini. Autor ocrtava samostan sv. Jeronima kao rasadište kulture u srednjom vijeku. Među otkrivenom građom ima i vrlo vrijednih srednjovjekovnih iluminiranih tekstova koji predstavljaju doprinos kulturi i na nacionalnoj razini. Autor iznosi pojedinosti o više riječkih augustinaca slabo poznatih ili posve nepoznatih historiografiji, koji su zauzeli istaknuta mjesta u augustinskom redu, Crkvi i društvu Srednje Europe, poput više provincijala, biskupa, profesora teologije i dr. Opisuje se djelovanje više bratovština, posebice onih koje su vezane uz najviše slojeve društva, što ima za posljedicu vrijedne dosege na polju arhitekture, glazbe i dr. Knjiga donosi važan doprinos za poznavanje povijesti ne samo grada već i okolice. Augustinci od sredine 16. st. upravljaju s nekoć benediktinskom opatijom koja je dala ime današnjemu Gradu Opatiji. Autor otkriva i postojanje do sada nepoznatog augustinskog hospitala u Rijeci, otvorenog u drugoj polovici 15. stoljeća.

U historiografiji je Rijeka poznata ponajviše po industriji, zbog čega su stoljeća prije toga ostala u sjeni razvoja luke, rafinerije nafte ili torpeda. U predindustrijskom razdoblju riječki kraj obilježen je vinogradarstvom, maslinarstvom i voćarstvom, a ova studija iznosi vrijedne podatke o djelovanju ovoga samostana u feudalnom sustavu i načinu funkcioniranja selišta koja su augustinci posjedovali sjeverno od Rijeke, na području Klane i današnje Republike Slovenije.

Predstavljanje monografije
Predstavljanje monografije

Izneseni rezultati i autorove opservacije nadilaze uski prostor Rijeke i povezuju kvarnerski kraj sa Srednjom Europom. Time se daje prilog vezama na hrvatsko-slovensko-austrijsko-mađarsko-češkom prostoru, odnosno povijesti jedne hrvatske stvarnosti povezane sa zajedničkom srednjoeuropskom kulturnom i duhovnom baštinom.

Više je primjera iz crkvene povijesti u Hrvatskoj redovničkih zajednica koje su ostavile snažan trag i biljeg na društvenom i crkvenom području, ali povjesnica nije podrobnije zabilježila podatke iz njihova života bez obzira što se radilo o višestoljetnoj prisutnosti. Uz spomenute augustince, za područje Hrvatskog primorja i Istre to su svakako i pavlini. Rijetko se događa da se na tako opsežan način obradi povijest jednog samostana, a da autor ne pripada spomenutoj zajednici.

U godini sv. Jeronima, tj. 1600. obljetnici njegove smrti, svjetlo dana je ugledala važna studija koja sveca iz Stridona povezuje s ključnim teologom prvoga tisućljeća, sv. Augustinom. O tome da važnost ove knjige nadilazi crkvene okvire svjedoči i vijest da je 14. lipnja ove godine na svečanoj akademiji prigodom sv. Vida, zaštitnika Grada Rijeke, Marko Medved primio godišnju nagradu Grada Rijeke „za kapitalno izdanje o riječkim augustincima kojim se nadopunjuje identitet grada Rijeke“.

Poslušajte zvučni zapis priloga i razgovor s prof. Markom Medvedom
21 studenoga 2021, 16:22